U četvrtak nakon svetkovine Presvetog Trojstva, katolički vjernici diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, slave blagdan Tijelova – Svetkovinu Presvetog Tijela i Krvi Kristove. Ova svetkovina, duboko ukorijenjena u vjersku tradiciju, obilježava se u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak i dolazi devetog četvrtka nakon Uskrsa.
Tijelovo je u Hrvatskoj 2001. godine proglašeno državnim blagdanom i neradnim danom, što dodatno naglašava njegov značaj u društvu koje duboko njeguje kršćanske vrijednosti. No, korijeni ovog blagdana sežu daleko u prošlost – još u 8. stoljeće, dok se njegovo širenje na cijelo zapadno kršćanstvo dogodilo u 14. stoljeću.
Jedan od ključnih trenutaka za uvođenje ovog blagdana bio je mistično iskustvo augustinske redovnice, svete Julijane iz samostana kod Liègea u Belgiji. Rođena 1193. godine, Julijana je kao siroče odrasla u samostanu, gdje je već sa 16 godina počela imati viđenja. Najpoznatije među njima bilo je ono u kojem je ugledala puni mjesec s tamnom mrljom. Puni mjesec protumačila je kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak blagdana posvećenog Presvetom oltarskom sakramentu. Nakon što je njezinu poruku prihvatio mjesni biskup, blagdan Euharistije je ustanovljen i ubrzo je počeo dobivati šire priznanje.
Euharistijsko čudo u Bolseni
Drugi snažan poticaj širenju štovanja Tijela i Krvi Kristove dogodio se 1263. godine u talijanskom gradiću Bolseni. Tamo je jedan svećenik tijekom mise posumnjao u stvarnu prisutnost Krista u Euharistiji. No, prilikom lomljenja posvećene hostije, iz nje je počela kapati krv koja se slijevala niz oltar. Taj događaj, poznat kao euharistijsko čudo, potvrdio je mnogima u vjeri i dodatno učvrstio pobožnost prema Euharistiji.
Procesije koje danas obilježavaju Tijelovo nisu bile prisutne od samih početaka. Prvi pisani spomen takve procesije dolazi iz Kölna 1274. godine, dok je u Zagrebu zabilježena već 1279. godine. U Rimu se, zanimljivo, procesija uvela tek oko 1350. godine.
Danas su procesije neizostavan dio proslave Tijelova. Obično uključuju četiri postaje na četiri strane svijeta, pri čemu se na svakoj čita evanđelje, moli i daje blagoslov. Te su postaje simbolične, predstavljajući univerzalnost kršćanske poruke i prisutnost Krista u cijelom svijetu.
Različiti nazivi, ista svetkovina
Tijelovo u različitim krajevima Hrvatske nosi i druga imena – Tilovo, Brašančevo, Brošančevo, Brešančevo, Božji dan, Božji don ili Božji blagdan – što svjedoči o bogatstvu lokalne pobožnosti i narodnih običaja koji prate ovu svetkovinu.
Tijelovo tako nije samo teološki dubok blagdan, nego i snažan izraz narodne vjere, kulturne baštine i povijesne tradicije koja i danas živi u srcima vjernika.
