Lijepe vijesti stižu iz Instituta Ruđer Bošković (IRB). Nimalo lagan zadatak koji si je postavila dr. sc. Jelena Godrijan i njezin istraživački tim koji žele otkriti misterije fitoplanktona, odnosno mikroalgi, zahvatio je pozornost Europske organizacije za molekularnu biologiju (EMBO).
Godrijanino istraživanje, koje se bavi vrstom mikroalge nazvanom Kokolitoforidi, moglo bi biti iznimno važnu u pronalaženju odgovora vezanih uz utjecaj klimatskih promjena na planetu.
“Nadamo se da će naše istraživanje pridonijeti boljem razumijevanju funkcije kokolitoforida u oceanskim ekosustavima, ciklusu razmijene hranjivih tvari, te razumijevanju načina na koji kokolitoforidi reagiraju na klimatske promjene”, kaže Godrijan koja na IRB-u radi kao znanstveni suradnik u Laboratoriju za biogeokemiju mora i atmosfere.
Uz opis ove, do sada nove vrste fitoplanktona, otkrila je i kako alge mogu preživjeti u mraku, a sudjelovala je i u otkriću živog fosila.
Financijska potpora EMBO-a joj omogućuje pokretanje nove istraživačke grupe na Institutu.
“Dobiti potporu EMBO-a nevjerojatan je osjećaj u karijeri mladog znanstvenika. Moje je
istraživanje uvelike usmjereno na ekologiju i bioraznolikost, a potpora EMBO-a omogućit će
mi da nastavim sa svojim istraživanja, te ono što smatram posebno uzbudljivim jest da će mi ova potpora, uz inspirativno multidisciplinarno okruženju na IRB-u, pružiti priliku za
istraživanje potpuno novih molekularnih smjerova”, komentirala je Godrijan čiji je projekt jedan od 11 odabranih u konkurenciji od 64 pristigla projekta na natječaj.
Četvrtina fotosinteze na planeti
Otkriveni fitoplanktoni promjera su tek 10 mikrometara, ali unatoč tome što su toliko mali da su nevidljivi golim okom, oni su odgovorni za čak četvrtinu fotosinteze na planeti.
Zanimljivi su i jer su jedini mikroskopski organizmi koji mogu proizvoditi i fotosintezu i kalcifikaciju, odnosno učvršćivanje tkiva zbog soli u stanicama, pa se vjeruje da u izmjeni tih dviju životnih faza mogu prilagoditi promjenivim uvjetima.
“Vjerujemo da stavljanjem izoliranih kultura stanica i sakupljenih podataka na raspolaganje
drugim istraživačima diljem svijeta možemo doprinijeti boljem razumijevanje načina na koji klimatske promjene utječu na naš planet, te dati uvid u druge ekosustave diljem svijeta”, navela je Godrijan važnost ovih planktona ali i općenito podupiranja otvorene znanosti.
Kao krovna znanstvena organizacija području molekularne biologije, EMBO je okupio više od 1900 vodećih europskih i svjetskih znanstvenika, a svake godine mladim istraživačima za najuspješnije projekte dodjele 50 tisuća eura kako bi uspostavili laboratorije.
