Najznačajnija novost predložena izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) je uvođenje godišnjeg dodatka na mirovinu, koji bi se trebao početi isplaćivati krajem ove godine. Iako se neformalno naziva “13. mirovina”, iznos dodatka neće biti jednak punoj mjesečnoj mirovini, već će ovisiti o broju godina mirovinskog staža.
Prema prijedlogu koji je trenutačno u javnom savjetovanju, dodatak bi se isplaćivao svim umirovljenicima, bez obzira na visinu mirovinskih primanja. Visina godišnjeg dodatka temeljila bi se na broju punih godina mirovinskog staža koji se koristi za izračun mirovine. Za one kojima je mirovina određena bez uračunatog staža, postavit će se minimalni prag od 15 godina staža. Konačan iznos dodatka određivat će se tako da se broj godina staža pomnoži s godišnjom vrijednosti dodatka po godini, koju će Vlada svake godine utvrditi do 31. listopada. Trenutno još nije poznata ta vrijednost, no predstavnici umirovljenika predlažu da bude vezana uz aktualnu vrijednost mirovine (AVM), koja iznosi 13,57 eura.
Isplatu dodatka provodit će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, jednom godišnje – u prosincu. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava naglašava da će ova mjera povećati ukupna primanja umirovljenika, pri čemu se dodatak određuje isključivo na temelju duljine radnog staža, s ciljem pravednijeg rasporeda između korisnika s višim i nižim mirovinama. Ideja je nastala kao nadogradnja dosadašnjih jednokratnih isplata pomoći, ukupne vrijednosti 773,5 milijuna eura.
Izmjene formule za usklađivanje mirovina
Predviđene su i izmjene formule za usklađivanje mirovina – s dosadašnjih 70:30 na 85:15 u korist povoljnijeg indeksa (rast plaća ili potrošačkih cijena). Novi model trebao bi stupiti na snagu 1. srpnja, a usklađivanje se, kao i dosad, provodi dva puta godišnje.
Korisnici invalidskih mirovina, čija prosječna primanja iznose 419 eura, također su obuhvaćeni izmjenama. Predlaže se povećanje faktora za izračun invalidskih mirovina – s 0,8 na 0,9 za djelomični gubitak radne sposobnosti i s 1,0 na 1,1 za potpuni gubitak, počevši od 1. siječnja 2026. Time bi se prosječna mirovina povećala za oko 10 posto, odnosno 74 eura za oko 218.000 korisnika.
Umirovljenici koji su otišli ranije u mirovinu više ne bi bili penalizirani ako navrše 70 godina života. Nova pravila primjenjivat će se i retroaktivno, od 1. siječnja 2026., a očekuje se povećanje mirovine za oko 57 eura za 127.000 osoba. Dodatno se planira fleksibilizirati tzv. bonifikacija – povećanje mirovine za kasnije umirovljenje – i to bez uvjeta minimalnog staža od 35 godina te bez ograničenja na maksimalno pet godina. Time se otvara mogućnost za povećanje mirovine od oko 40 eura.
Svjedoci otkrili detalje tragedije u kojoj je poginuo Pokrivač: ‘Nakon udara i škripe sve je stalo’
Povećanje najniže mirovine
Širi se i krug umirovljenika koji mogu raditi uz isplatu mirovine. Umjesto dosadašnje mogućnosti rada na pola radnog vremena uz punu mirovinu, predviđa se i rad u punom radnom vremenu uz pola mirovine – nakon navršenih 65 godina. Ovo će se proširiti i na obrtnike i samostalne profesionalne djelatnosti.
Za svako rođeno ili posvojeno dijete, majkama će se priznati 12 mjeseci dodatnog mirovinskog staža (umjesto dosadašnjih 6), a pravo će ostvariti i očevi koji su koristili pretežni dio roditeljskog dopusta. Ovo je važan korak s obzirom na činjenicu da su ženske mirovine u prosjeku 17,3 posto niže. Procjenjuje se da će sve ove mjere državni proračun stajati nešto manje od dvije milijarde eura do 2028. godine.
Omjer između korisnika mirovina i osiguranika trenutačno iznosi 1:1,39. Prosječna mirovina iznosi 625 eura, odnosno 45,9 posto prosječne plaće. Iako se sustav smatra dugoročno održivim, upozorava se na nisku adekvatnost mirovina, osobito u odnosu na druge članice EU. Prosječna mirovina za osobe s 40 i više godina staža iznosi 918 eura, no takvih korisnika je tek oko 94.000. Povećanje adekvatnosti mirovina ostaje jedan od najvećih izazova u budućnosti.
