Zagreb je danas domaćin konferencije “Budućnost transporta i logistike”, koja okuplja vodeće stručnjake, menadžere i poduzetnike iz područja transporta, logistike, industrije, trgovine i tehnologije. Događaj u organizaciji tvrtke Motus Media te uz suorganizaciju tvrtke EduComm PR je osmišljen kao središnje mjesto rasprave o tome kako globalni trendovi, umjetna inteligencija i održivost redefiniraju način na koji funkcioniraju suvremeni opskrbni lanci.
Konferencija, koja se održava u trenutku sve izraženijih geopolitičkih i tržišnih poremećaja, stavlja naglasak na digitalnu transformaciju i zelenu tranziciju kao ključne alate za jačanje otpornosti gospodarstva. Poseban fokus stavljen je na ulogu umjetne inteligencije u optimizaciji logističkih procesa, smanjenju troškova i poboljšanju učinkovitosti distribucijskih mreža.
Kroz niz panel-rasprava, prezentacija i prilika za umrežavanje, sudionici će dobiti konkretan uvid u najnovije strategije i prakse koje već oblikuju globalno tržište. Stručnjaci će analizirati kako digitalne platforme i automatizacija mogu unaprijediti praćenje robe, smanjiti emisije CO₂ te povećati transparentnost u lancima opskrbe.
Konkurentnost gospodarstva
Cilj konferencije je otvoriti dijalog o ključnim izazovima i prilikama s kojima se sektor suočava – od sigurnosti dobavnih lanaca u doba geopolitičkih napetosti, preko ulaganja u infrastrukturu, do primjene novih tehnoloških rješenja koja podižu konkurentnost hrvatskog i regionalnog gospodarstva. Organizatori ističu da se logistika sve više promatra kao strateška okosnica gospodarstva, a ne samo kao operativna funkcija. U tom kontekstu, ulaganja u pametne sustave, digitalne alate i održive tehnologije postaju temelj dugoročne stabilnosti i rasta.
Današnja konferencija u Zagrebu time potvrđuje važnost međusektorske suradnje i znanja kao glavnih pokretača budućnosti transporta i logistike — područja koje, kako poručuju organizatori, postaje jedno od ključnih mjerila uspješnosti svake moderne ekonomije. Konferenciji će nazočiti i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, a panelisti i sudionici imat će priliku čuti mnogo o brojnim izazovima u novoj eri transporta i logistike. Konferenciju je otvorila direktorica Motus Medie, Marija Dekanić, pozdravnim govorom.
“Poštovani gospodine potpredsjedniče Vlade i ministre mora, prometa i infrastrukture, gospodine Butkoviću, poštovani predstavnici ministarstava i državnih institucija, uvaženi predsjednici uprava i direktori javnih i privatnih poduzeća, cijenjeni panelisti, gosti i sudionici konferencije, srdačno vas sve u ime tvrtke Motus Media pozdravljam na konferenciji “Budućnost transporta i logistike.”
Transport i logistika nisu samo infrastrukturni sustavi
Velika nam je čast što se danas, ovdje u Zagrebu, okupljamo s jednim zajedničkim ciljem – razgovarati o budućnosti sektora koji doslovno pokreće gospodarstvo, povezuje ljude, regije i tržišta. Transport i logistika nisu samo infrastrukturni sustavi – oni su krvotok svake ekonomije, temelj trgovine, industrije i razvoja.
U vremenu brzih tehnoloških promjena, globalnih poremećaja i pritiska zelene tranzicije, pred nama su brojni izazovi – ali i prilike za modernizaciju, ulaganja i pametna rješenja. Ova konferencija upravo je zato osmišljena – da na jednom mjestu okupi ključne dionike: državu, javni i privatni sektor, akademsku zajednicu i tehnološke inovatore. Želimo otvoreno razgovarati o tome kako umjetna inteligencija, digitalizacija i održivost mijenjaju način na koji razmišljamo o transportu i opskrbnim lancima.
Želimo čuti ideje, vizije i konkretne prijedloge kako Hrvatska može iskoristiti svoj geostrateški položaj, infrastrukturne projekte i znanje ljudi koji u ovom sektoru rade svaki dan. Vjerujem da će rasprave danas potaknuti nova partnerstva i projekte te dati dodatni zamah modernizaciji hrvatskog prometnog sustava – u skladu s europskim trendovima, ali i u duhu naše domaće stručnosti i inovativnosti.
Prometne investicije čine veliki udio gospodarstva
Još jednom, hvala svima koji su podržali organizaciju ove konferencije, osobito Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, koje je prepoznalo važnost ove teme i pružilo pokroviteljstvo događanju. Želim vam uspješan, inspirativan i poticajan dan – da zajedno oblikujemo kvalitetne prijedloge za razvoj prometa, transporta i logistike u Hrvatskoj”, rekla je Dekanić.
Nakon nje, skupu se obratio i potpredsjednik Vlade te ministar Oleg Butković. “Drago mi je danas biti ovdje, okupio se respektabilan broj ljudi koji mogu reći nešto o važnoj temi o kojoj ovisi budućnost Hrvatske i našeg gospodarstva. lani sam istaknuo koliko Hrvatska ojačava svoj prometni položaj, to uvijek ističem. Skoro u cijelosti izradili smo auto-cestovnu mrežu, bitno je bilo ojačati položaj te ući na dva dodatna europska koridora, a to je rezultiralo snažnim investicijskim ciklusom koji je promet učinio najvećim zamašnjakom gospodarstva. Prometne investicije čine veliki udio gospodarstva.
U proteklih godinu dana imali smo važne događaje, Hrvatska je izgradila cijeli koridor VC s hrvatske strane, čime je istočni dio integriran prema središnjoj Europi. Taj nam je dio hrvatske jako bitan i potentan, dovršetak je bio jako bitan. Koridor će u punom smislu biti funkcionalan kada se u cijelosti izgradi kroz BiH, to je veći izazov, ostalo je još 200-ak kilometara zahtjevnih dionica. Znamo da BiH nije u Eu pa će im biti teže ali im dajemo punu potporu.
‘Ciklus izgradnje željeznice’
Završili smo obje cijevi tunela Učka, projekt koji će utjecati na turizam i cijelo gospodarstvo, to je bilo neophodno, a dovršava se i gradnja istarskog ipsilona koji će postati “iks” dionicom do Labina. Naši su prioriteti jasni, od dovršetka brzih cesta ostala nam je dionica do Dubrovnika, to se vodi, u postupku je nabave i Hrvatska će biti pokrivena autocestama. Grade se obilaznice većih središta radi sigurnosti prometa, Požega i drugi gradovi nisu spojeni na mrežu i to je sada u realizaciju. U cestovnoj infrastrukturi smo jako dobri. Počeo je projekt realizacije uspostave novog sustava naplate cestarina koji će biti beskontaktni i tih 100 milijuna eura ulažemo u sklopu NPOO. To će pomoći u boljoj protočnosti prometa, poglavito ljeti gdje ćemo izbjeći gužve.
Pokrenuli smo i ciklus izgradnje željeznice, vrijedan više od milijarde eura, pruga prema Mađarskoj… Tu je bilo određenih kašnjenja, najveći izazov je pruga prema Rijeci gdje HŽ Infrastruktura uz pomoć EU fondova radi na tome, imamo razmišljanja kako ubrzati taj projekt jer je Luka Rijeka renesansa. U proteklih 15 godina izgrađen je terminal na Brajdici koji bilježi povećanje prometa, počeo je s radom i drugi terminal, ostvaruju se količine tereta o kojima smo sanjali. Ceste imamo, željeznicu moramo izgraditi, ali to će biti puno veće i uz veće troškove dok se ne izgradi nizinska pruga. Uspješno je realizirano 800 milijuna eura kredita za obnovu željezničke infrastrukture na prugama, imamo 68 novih vlakova hrvatske proizvodnje, tvrtke Končar, te dva nova vlaka, jedan elektrobaterijski, to su veliki događaji ove godine.
Prvi u Europi proizveli smo baterijski vlak, ponavljam, hrvatska tvrtka Končar koja je na javnom natječaju ugovorila sve te poslove. Dio oko Zagreba, prigradski, uglavnom je obavljen, tu su dionice prema Bjelovaru, prigorju, sada krećemo u lokalne i regionalne pruge, a tražit ćemo i dodatna sredstva EU. U središtu je terminal Rijeka G5 i dolazak prvog komercijalnog broda označio je početak komercijalnih djelatnosti na tom terminalu. Bitno je da je to najzeleniji terminal u regiji, 95 posto opreme je električno i dolazi iz obnovljivih izvora, uz korištenje umjetne inteligencije.
‘investicije u ljude, budućnost i gospodarstvo’
Što se tiče ulaganja u digitalizaciji i zelenu tranziciju, bitno je naglasiti da gradimo nove suvremene terminale na unutarnjim vodnim putevima, digitalizirani su, primjenjuje se zelena tranzicija. Potencijal plovnih puteva nismo dobro iskoristili, sada radimo na tome, Osijek, Vukovar… Tu imamo probleme koje moramo riješiti, a s tim investicijama nastojimo i taj dio pokrenuti.
Ne možemo govoriti o budućnosti bez UI, to je nešto čime se Hrvatska kao i ostale EU zemlje moraju prilagoditi. Optimizacija logističkih procesa i učinkovitije upravljanje prometom otvaraju i pitanje kibernetičke sigurnosti koje ni na EU razini još nije usuglašeno, ali vjerujem da i ovakve konferencije imaju dodanu vrijednost jer povezuju struku, poduzetnike i znanost u dijalogu o tim temama.
Sve ove investicije su investicije u ljude, budućnost i gospodarstvo. Svaka cesta, kilometar pruge i terminal znači veću zaposlenost i jače gospodarstvo. Vlada RH će uz EU fondove i sve jači nacionalni proračun ostvariti sve planove, na nama je da mudro i odgovorno iskoristimo sve prilike i budemo složni bez obzira na političke podjele. Vjerujem da će i ova konferencija i nama dati odgovore na neka pitanja. Uvodnu prezentaciju vodi prof. Kristijan Rogić, pod nazivom “Transport i logistika u eri digitalizacije i zelene održivosti”.
11:00 Počela je prva panel rasprava.
AI i digitalizacija u transportu i logistici – ključ održive budućnosti, naslov je prvog panela, u kojem sudjeluju prof dr. sc. Kristijan Rogić, redoviti profesor, Prometni fakultet, Sveučilište u Zagrebu; Anđelko Rukelj, poslovni savjetnik, direktor, Public procurement solutions; Marin Luketić, direktor, Orbico Supply za Hrvatsku i Sloveniju te Željko Ukić, predsjednik Uprave, HŽ Putnički prijevoz
Luketić je istaknuo da zanimanja u skladištu i transportu nisu atraktivna te nema dovoljno radne snage, a manjak snage vidljiv je od početka pandemije. “Naći kvalitetnog radnika je izazov, a tehnologija u svim segmentima je način na koji to rješavamo. kroz sustave softverske i hardverske automatizacije osiguravamo kontinuitet operacije. Intenzivno radimo na svim tim segmentima, ovisno o zemljama u kojima poslujemo.
Problemi radne snage su u svim zemljama naglašeni, a tu je i dostupnost resursa koji podupiru tehničku tranziciju. Velika je fluktuacija i među IT stručnjacima, a to su u suštini dva potpuno drugačija resursa. Na tržištima Poljske i Rumunjske dostupnost IT resursa u trgovini i distribuciji jako je izazovna”, rekao je.
11:30 Nedostaje nam kvalitetno planiranje
Požar gasimo kada nam se dogodi, kaže Rukelj. “AI nam može pomoći u analitičkim procesima i predviđanju rizika jer se u kratkom roku mogu dobiti kvalitetni podaci te bolje predvidjeti procese. Moramo puno brže razvijati i promišljati sustave planiranja, potrebna nam je jača digitalizacija i analitika, kao i planiranje trošenja novca. Javni novac se ne troši, pa i na razini svjetske nabave je paradigma “najbolja vrijednost za zajednicu”, a ne za novac. Moderni alati tu mogu pomoći ako se dobro koriste”, ističe Rukelj. Luketić napominje kako se balans može postići pametnim ulaganjima.
“Vatrogasne mjere su najskuplje, ako požar i možete uopće ugasiti kada nastane. Treba kvalitetno planirati, znati što imamo i gdje želimo stići. Vjerujem da je zelena tranzicija nešto što moramo, dužni smo ostaviti svijet u boljem stanju nego što smo ga našli, a ne ga samo eksploatirati. Ta ulaganja su način na koji treba raditi”, kaže. Prof. Rogić podržava ideju zelene tranzicije, ali naglašava izazove. “Što ćemo staviti u brodove umjesto mazuta? Tek prije četiri godine prestali su ići na dizel. Dakle, što staviti u brod? baterije ne možemo, a pomorski promet robama je ključan. Previše je otvorenih pitanja, srećom da se tehnologija razvija. Pitanje rasta je pitanje ravnoteže. Zagovornik sam ekološke priče, ali potrebne su razvijenije tehnologije i veće investicije”, kaže.
Što savjetovati javnom i privatnom sektoru za budućnost? Panelisti zaključuju kako nam treba veća razina edukacije, brži pristup novim tehnologijama, odrediti smjer u kojem idemo te ne ovisiti samo o jednoj grani kao što je turizam. Vodu treba kvalitetnije koristiti, a zaboravljamo da jako dobro stojimo po pitanju CO otiska što moramo iskoristiti kao prednost.
Luketić ističe da kao društvo i država moramo znati da se promjene događaju dnevno, iako nam je u prirodi da im se opiremo. “Kada vidim tehnologiju iz doba mog odrastanja i sada… jasno je da će se taj tempo i ubrzati, moramo dati naglaska na manje teorije i više primjene. Promjene nisu jednostavne, događaju se, a ako se nećemo ubrzati, kaskat ćemo. Imamo sjajne resurse i moramo bolje upravljati njima. Imamo i sjajne projekte, poput fuzijske energije, puno je dobrih stvari koje će se dogoditi. Suštinski, svakog stanovnika na Zemlji u jednom bi trenutku mogla doseći besplatna električna energija, ali imamo još mnogo posla”, kazao je Luketić ističući da je manje od jedan posto automobila na hrvatskim cestama električno. Panelisti savjetuju da moramo ulagati u znanje i cjeloživotno obrazovanje.
‘AI nam može pomoći u analitičkim procesima’
Požar gasimo kada nam se dogodi, kaže Rukelj. “AI nam može pomoći u analitičkim procesima i predviđanju rizika jer se u kratkom roku mogu dobiti kvalitetni podaci te bolje predvidjeti procese. Moramo puno brže razvijati i promišljati sustave planiranja, potrebna nam je jača digitalizacija i analitika, kao i planiranje trošenja novca. Javni novac se ne troši, pa i na razini svjetske nabave je paradigma “najbolja vrijednost za zajednicu”, a ne za novac. Moderni alati tu mogu pomoći ako se dobro koriste”, ističe Rukelj. Luketić napominje kako se balans može postići pametnim ulaganjima. “Vatrogasne mjere su najskuplje, ako požar i možete uopće ugasiti kada nastane.
Treba kvalitetno planirati, znati što imamo i gdje želimo stići. Vjerujem da je zelena tranzicija nešto što moramo, dužni smo ostaviti svijet u boljem stanju nego što smo ga našli, a ne ga samo eksploatirati. Ta ulaganja su način na koji treba raditi”, kaže. Prof. Rogić podržava ideju zelene tranzicije, ali naglašava izazove. “Što ćemo staviti u brodove umjesto mazuta? Tek prije četiri godine prestali su ići na dizel. Dakle, što staviti u brod? baterije ne možemo, a pomorski promet robama je ključan. Previše je otvorenih pitanja, srećom da se tehnologija razvija. Pitanje rasta je pitanje ravnoteže. Zagovornik sam ekološke priče, ali potrebne su razvijenije tehnologije i veće investicije”, kaže.
Što savjetovati javnom i privatnom sektoru za budućnost? Panelisti zaključuju kako nam treba veća razina edukacije, brži pristup novim tehnologijama, odrediti smjer u kojem idemo te ne ovisiti samo o jednoj grani kao što je turizam. Vodu treba kvalitetnije koristiti, a zaboravljamo da jako dobro stojimo po pitanju CO otiska što moramo iskoristiti kao prednost.
Luketić ističe da kao društvo i država moramo znati da se promjene događaju dnevno, iako nam je u prirodi da im se opiremo. “Kada vidim tehnologiju iz doba mog odrastanja i sada… jasno je da će se taj tempo i ubrzati, moramo dati naglaska na manje teorije i više primjene. Promjene nisu jednostavne, događaju se, a ako se nećemo ubrzati, kaskat ćemo. Imamo sjajne resurse i moramo bolje upravljati njima.
Imamo i sjajne projekte, poput fuzijske energije, puno je dobrih stvari koje će se dogoditi. Suštinski, svakog stanovnika na Zemlji u jednom bi trenutku mogla doseći besplatna električna energija, ali imamo još mnogo posla”, kazao je Luketić ističući da je manje od jedan posto automobila na hrvatskim cestama električno. Panelisti savjetuju da moramo ulagati u znanje i cjeloživotno obrazovanje.
12:00 Panel: Geopolitika, tržište i ljudi – budućnost logističkog lanca
Sudjeluju Marko Boban, voditelj službe, Uprava za EU fondove i strateško planiranje, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture; Ivan Kršić, predsjednik Uprave, HŽ Infrastruktura; Denis Vukorepa, ravnatelj, Lučka uprava Rijeka; Luka Čirko, član Uprave, Hrvatske autoceste te Denis Dvoržak, pomoćnik direktora, Ured za logistiku i regionalnu ekspanziju, Hrvatska pošta.
“Potpisivanje našeg ugovora s ITC-om s Filipina gledalo se s podcjenjivanjem, ali se ispostavilo odličnim potezom. Ušli smo u EU, a povijesni događaj bio je i gradnja najvećeg terminala, dolazak najvećeg brodara Air Shipping, sada smo mirni 50 godina. U Europi su dva terminala kao Rijeka, Rotterdam i Rijeka, toliko automatizirani. Jedino nije automatiziran interni transport, traileri na struju. Danas se iz jednog kontrolnog centra upravlja s četiri terminala.
Imamo 350 radnih mjesta direktno i nekoliko tisuća indirektno, proveli smo zlenu tranziciju, zaista sam ponosan na te izazove koje smo imali pred nama. IVan iz HŽ-a mora zapeti malo više, šalim se, naša je suradnja s HŽ Infrastrukturom jako dobra i nikad značajnija”, kazao je Vukorepa. Kršić govori o prilikama za željeznicu.
