Nakon što je u travnju ove godine naš najveći hrvatski meteorolog i seizmolog, akademik Andrija Mohorovičić u parku Grič dobio svoj spomenik, otkrivanjem spomen-ploče u petak, točno u podne na zagrebačkom Gornjem gradu njegovom znanstvenom radu odano je još jedno međunarodno priznanje.
Naime, rodna kuća DHMZ-a na Griču 3 postala je prva zgrada u Hrvatskoj sa statusom Povijesno mjesto Europskog fizikalnog društva kao mjestom epohalnog otkrića Andrije Mohorovičića, javljaju iz DHMZ-a.
Status Povijesno mjesto Europskog fizikalnog društva (EPS Historic Sites) dodjeljuje se onim mjestima u Europi koja su važna za povijest i razvoj fizike. Upravo na lokaciji Grič 3 Andrija Mohorovičić, tada upravitelj meteorološkog opservatorija na toj adresi, došao je do najvećeg otkrića u seizmologiji koje ga je svrstalo među najznačajnije prirodoslovne znanstvenike prve polovine XX. stoljeća.
Otkriće na Griču koje je promijenilo svijet
Proučavajući seizmografske zapise potresa u Pokupskom 1909. godine otkrio je da Zemlja kao planet nije monolitna kamenita tvorba, nego se sastoji od slojeva vrlo različita sastava, od kojih je najtanji Zemljina kora, tlo na kojem živimo. To otkriće se smatra najvećim znanstvenim otkrićem do kojega je došao neki znanstvenik radeći u Hrvatskoj, a granica kore i plašta u njegovu čast dobila je naziv Mohorovičićev diskontinuitet (ili skraćeno Moho sloj), što je najveći dio planeta Zemlje nazvan po nekoj osobi. Istraživanja geofizičara i astronoma usmjerila su se tada prema zamršenoj unutrašnjosti planeta.
“Potresi koji su nas pogodili 2020. podsjetili su nas na zasluge ovog velikana i na aktualnost njegovih otkrića. On je još prije više od 100 godina upozoravao na nužnost pridržavanja posebnih propisa pri gradnji zgrada u potresnom području. Baština Andrije Mohorovičića živi i dalje te je neizostavni dio hrvatske i svjetske znanosti, ali i naših života, naglasio je akademik Velimir Neidhardt, predsjednik HAZU u svom pozdravnom govoru.
