Prema vremenskoj prognozi pretežno oblačno vrijeme obilježit će današnji dan, uz povremenu kišu, koja će biti češća u Dalmaciji, gdje su mogući i pljuskovi s grmljavinom. U Gorskoj Hrvatskoj moguća je i manja količina snijega.
Vjetar će biti slab do umjeren sjeveroistočni, dok će na Jadranu puhati umjerena do jaka bura, podno Velebita s olujnim udarima. Na jugu zemlje očekuje se istočni vjetar i jugo. Najviša dnevna temperatura zraka kretat će se između 5 i 10 stupnjeva Celzijevih, dok će na Jadranu dosegnuti od 11 do 15 stupnjeva, izvijestio je Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ).
Sutra se na sjevernom Jadranu i u većem dijelu unutrašnjosti očekuje djelomično, povremeno i pretežno sunčano vrijeme. Oblačnije će biti u Gorskoj Hrvatskoj i Dalmaciji, gdje će mjestimice padati kiša, a na jugu su mogući pljuskovi s grmljavinom. Od sredine dana postupno će se smanjivati naoblaka.
Vjetar će biti slab do umjeren sjeveroistočni i sjeverni, dok će na Jadranu puhati umjerena i jaka bura s olujnim udarima, a podno Velebita mogući su i orkanski udari. Jutarnje temperature zraka kretat će se između -2 i 2 stupnja, dok će na Jadranu biti od 6 do 10 stupnjeva. Najviša dnevna temperatura iznosit će od 8 do 10 stupnjeva, a na Jadranu između 12 i 14 stupnjeva.
Rak pluća sve više napada nepušače: Uzročnik se skriva u domovima
Veljača bez prave zime
Meteorolog Zoran Vakula za HRT je komentirao ovogodišnju veljaču, istaknuvši da je bila toplija od prosjeka, pridonoseći još jednoj razmjerno toploj zimi. Iako je bila hladnija od prošlogodišnje, nije ju bilo teško nadmašiti, budući da je prošlogodišnja veljača bila rekordno topla.
Prema podacima, srednja mjesečna temperatura zraka bila je oko prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020. godine, dok je u južnim krajevima Hrvatske bila viša od prosjeka za 1 do 2 stupnja.
Ekstremne temperature nisu zabilježene, a ukupna količina oborina bila je oko višegodišnjeg prosjeka. Posebno je zanimljivo da je na Mljetu 13. veljače izmjeren rekord dnevne količine oborine u tom mjesecu – čak 108,1 milimetar.
Što nas čeka do proljeća?
Ukupna količina sezonske oborine bila je uglavnom u okviru višegodišnjih vrijednosti, dok je srednja sezonska temperatura zraka u cijeloj zemlji bila viša od prosjeka za 1 do 2 stupnja.
U gradovima poput Zagreba, Osijeka i Gospića ova je zima bila hladnija od posljednjih pet, dok je u Rijeci, Splitu i Dubrovniku bila peta ili šesta najtoplija u povijesti mjerenja.
Vakula također predviđa da ni u idućim mjesecima neće biti dugotrajnih hladnih razdoblja. Dugoročne prognoze ukazuju na povećanu vjerojatnost znatnijeg odstupanja od prosječne srednje proljetne temperature.
U idućim se danima možemo pripremiti na hladna jutra i minuse, no bilježit će se znatan porast najviše dnevne temperature zraka, poručio je Vakula.
