Krenula je predizborna debata. Politički kandidati stigli su u studio HRT-a na jedino izravno sučeljavanje svih kandidata u borbi za neodlučne glasače. Ovo je jedina prilika da Miro Bulj, Tomislav Jonjić, Ivana Kekin, Branka Lozo, Zoran Milanović, Dragan Primorac, Marija Selak Raspudić i Niko Tokić Kartelo ukrste svoje programe, stajališta i vizije Hrvatske.
Kampanju je proteklog vikenda zasjenila strašna tragedija u osnovnoj školi u Zagrebu, a prije početka sučeljavanja kandidati su se osvrnuli na ovaj tragičan događaj. Neki događaji su jednostavno važniji od politike.
Voditelji su na početku kandidate pitali kakve je osjećaje u njima pobudio na napad u Osnovnoj školi Prečko u kojem je sedmogodišnje dijete ubijeno. Svi su redom izrazili šok i žaljenje za nemilim događajima.
Hrvatska vojska u Ukrajini
Očekivano, zaiskrilo je među kandidatima na vrlo osjetljivom piranju naše vojske i njene involviranosti u aktivnom sukobu Ukrajine i Rusije. Za Miru Bulja je stvar jasna. “Kad sam sazivao vojsku na granicu, izrugivali su mi se. Nisam zazivao seosku stražu nego sigurnost građana u RH je broj 1”, rekao je.
S tim stavom se uglavnom slaže i kandidat Tomislav Jonjić: “Hrvatski vojnici su u misijama i dosad sudjelovali u bojnim pothvatima izvan RH i prema tome, apsolutno otklanjanje hrvatskog angažmana izvan RH zapravo je u protivljenju s našim članstvom u NATO-u. Apsolutno bih se protivio da hrvatski vojnici idu u Ukrajini, ali ne bih radio paradu kakvu je Milanović radio”, rekao je.
Ni Kekin nije za slanje naše vojske van granica. Njeni razlozi su nešto drugačiji. “U ovom geopolitičkom trenutku u kojem se nalazimo, hrvatski vojnici ne trebaju ići u Ukrajinu. Govorimo o trećoj godini rata i treba početi razmatrati kako doći do pregovora o miru i kakav će to mir biti. To je izuzetno bitno i za EU”, zaključila je.
“Scenarij mira je teško zamisliti u ovom trenutku i onda još hrvatske vojnike u nekoj misiji tamo. Želim da Ukrajina zadobije svoj mir, da rat prestane, ali kada i kako će se to dogoditi treba prvo pričekati i vidjeti”, rekla je pak Branka Lozo. Naravno, predsjednik Milanović je svoj dobro poznati stav samo ponovio.
“Odluka na ovo apsolutno hipotetsko pitanje je – ne. Dvaput sam povlačio hrvatske vojnike iz pogibelji. Hrvati nisu nikad bili u borbenim misijama, pa ni u Afganistanu ni Siriji. Tamo su bilo u neborbenim misijama. Ovo sada je samo gore”, rekao je. Logično, Primorac brani HDZ-ovu politiku, onu koja je za odlazak naših vojnika put istoka. Ovako je pojasnio svoj stav.
“Da je Hrvatska bila članica NATO-a, velikosrpska agresija se ne bi dogodila. Milanović je svojim potezima napravio veliku štetu Hrvatskoj kao članici NATO-a stvaranjem gužve oko tih par vojnika. U Afganistan je poslao preko 1000 vojnika dok je bio premijer i nije istina da su tamo bili u neborbenom obliku”, rekao je Primorac.
Ilegalne migracije
Ako je slanje vojnika u Ukrajinu osjetljivo pitanje, isto vrijedi i za migracije koje su obilježile 2015. godinu. Ovo pitanje je svakako jedno od onih oko kojih kandidati imaju oprečne stavove preko cijelog političkog spektra.
Tomislav Jonjić je rekao: “To je notorno i to je jasno, više ne treba ništa dokazivati. To je prijetnja, ne samo Hrvatskoj nego i cijelom zapadnom svijetu. Te migracije su pothvat, očito organiziran, kojem je cilj promjena lica europskog svijeta, pa tako i Hrvatske. Treba ih poštivati jer nisu svi teroristi, ali očito ih među njima takvih i imade. To je sigurnosna ugroza koja drastično ugrožava čitav hrvatski narod”,
Ivana Kekin je ponudila alternativu. Ipak, dala je nešto oprezniji stav. “Važno je da znamo tko ulazi u našu zemlju, za to nam treba dobro obučena i dobro plaćena policija. Trenutna situacija u kojoj je EU zabranila sve ulaske, a teret prebacila na granične države je dovela do šverca. Treba početi razmišljati o prevenciji migrantskih kriza, od gašenja sukoba koji proizvode takve migrantske krize do klimatskih promjena”
“Ilegalne migracije su ilegalne, sam izraz kaže. Njih treba spriječiti, ilegalne migrante spriječiti da ulaze u Hrvatsku. Granicu treba štititi. Treba ojačati policiju, koristiti dodatna sredstva iz Frontexa. Sam princip ilegalnog ulaska u Hrvatsku je jako štetan za same nas u Hrvatskoj jer smo ih dužni prvi put registrirati na tlu EU” nastavila je pak analitički nastrojena Branka Lozo.
Uskoro se javio i aktualni predsjednik Zoran Milanović. Njegov “pick” bila je nezavisna kandidatkinja Selak Raspudić. “Selak Raspudić ima problema s vremenom i tajmingom. Optuživala me za to da sam dopustio da se EU izmjene izraze sporazuma i zabrana. To se dogodilo prije ulaska Hrvatske u EU, 2013. godine. Ne možemo sami, policiji treba dati sredstva i možda veće ovlasti. Jedno je bilo 2015., međutim Europa ovo ne može izdržati, a Hrvatska kao mala nacija još teže. Naglasak na prevenciju”, rekao je.
Primorac je opet krenuo s pozitivnim porukama i podsjetnikom na rad HDZ-a na vlasti. “Želim zahvaliti više od 6000 hrvatskih policajaca koji čuvaju jednu od najdužih granica EU. Hrvatske granice trebamo čuvati pod svaku cijenu, a svaki ilegalni migrant će biti, kad postanem predsjednik, deportiran. Hrvatska neće biti utočište migranata koje nam šalju iz Europe”, rekao je Primorac.
Za kraj donosimo i stav Nike Tokića Kartela. “Migracije su dubok problem. Tu imamo tri saborska zastupnika i predsjednika, neki su i treći mandat pa taj problem nisu riješili. Ne znam kako će ga riješiti i kad budu predsjednici. Promijenite zakon pa za ilegalni prelazak granice dajte strogi zatvor i rad. Vidimo koliko muslimana stiže u Europu. Ove migracije su nešto dirigirano, organizirano i planirano”.
Ovlasti PRH-a
Nakon praktičnih pitanja, došlo je vrijeme za malo političke teorije. Treba li mijenjati predsjedničke ovlasti ili zadržati trenutne, bilo je treće po redu pitanje. Naravno, kao i u prethodnim slučajevima, kandidati su ponudili u potpunosti drugačija rješenja. Neki ne bi mijenjali ništa, drugi bi pak promijenili baš sve.
Kad je riječ o Milanoviću, on kaže sljedeće. “Predsjedničke ovlasti su jasne, vrhovni je zapovjednik, predstavlja vojsku u zemlji i inozemstvu. HDZ je probao protuustavno imenovati šefa vojno-obavještajne agencije. Morao sam reagirati da bih to spriječio. Trenutno nabavljaju, bez ikakvih studija, Bayraktare, to su turski dronovi.
Tko je odlučio da to bude baš taj proizvod? Koji je rezon takve odluke? To je korupcija. Politički sponzori čiji je Primorac džepni kandidat, donose takve odluke. Selak Raspudić je šutjela pola godine, tek sad je progovorila”, zaključio je.
Dragan Primorac pak iskorištava priliku i napada protukandidate. “Selak Raspudić je šutjela jer su ona i Milanović u dealu. Milanović je vrhovni nasilnik, on nema empatije prema vojsci. U jednom trenutku je za obrok ukinuta juha i salata. Vi niste ni znali gdje vam je vojska, tražili ste odluku sabora za odluku koja je donesena prije tjedan dana. Problem je u predsjedniku koji je doveo do usijanja u državi, ne samo u vojsci”, rekao je.
Bulj ima fokus na vojsku. “Vrhovni zapovjednik mora biti predsjednik. Zamislite da je u Domovinskom ratu jedno Tuđman odlučivao, a drugo general Šušak. Ovdje se sve ispolitiziralo. Moramo imati hrvatsku vojsku, snažnu, zapovjedni kadar koji je depolitiziran. Od Mesića, preko Sanadera, hrvatska se vojska sustavno uništava. Tome treba doći kraj. Imamo druge vrste ratova, vidimo dronove, nije to samo pitanje aviona. Ja sam bio i časnik HV-a 18 godina. Nemojte učiti vuka kako šuma izgleda”, rekao je Bulj.
“Ja sam za vraćanje dostojanstva HV-u i za njeno jačanje zbog prijetnji, pa tako i ovih susjednih. Ministar Anušić pokazuje da zna što radi, pozdravljam smjer kojim on vodi stvari oko vojske. Ja sam za novi ustav koji bi redefinirao sve ovlasti predsjednika i spriječio ono što nam je proljetos priuštio Milanović”, dodao je pak Tomislav Jonjić.
Zdravstvo se dijeli na javno i privatno
Nakon velike afere s Vilijem Berošem zbog koje je uostalom ministar izgubio svoju poziciju, otvoreno je pitanje našeg problematičnog zdravstvenog sustava. Ovdje su podjele ideološke, ali i praktične.
“Javno i privatno zdravstvo treba skroz ukinuti. Ne sviđa mi se ovaj hibridni sustav. Ovo je nakaradni sustav, isti liječnici u napasti da tijekom radnog vremena u bolnicama da ne obavljaju toliko pregleda koliko bi trebali, a iste stignu raditi u privatnim klinikama”, rekla je primjerice Branka Lozo.
Milanović pak spominje ‘piratluk’. “Prije desetak godina KBC Rebro, ne cijeli sustav, donio je pravilnik o tome pod kojim uvjetima liječnici mogu raditi u privatnoj praksi. To je ukinula još ona vlada Tima Oreškovića. Zašto je to do danas tako, ja to ne znam? Dok god bude sjecikesa koji su se priključili na pipu javnog novca, do tada će vladati golemo nepovjerenje građana o zdravstvenom sustavu. Ili skroz zabraniti rad liječnika javnih bolnica u privatnom sektoru ili rigorozno regulirati. Ovo je čisti piratluk”, rekao je.
“Temelj razvoja hrvatskog zdravstva je javno zdravstvo. Kad je riječ o budućnosti, ono mora biti napravljeno u sinergiji javnog i privatnog. Pacijenta ne zanima kako se liječi, nego da se liječi u ovlaštenoj instituciji”, rekao je pak Primorac, koji se nije osvrtao na aferu njegovog kolege Beroša.
“Tu ste vrlo direktno i interesno povezani. Dio ste problema koji radi na potenciranju privatnog pred javnim zdravstvom. Milanoviću odgovaram, ne ljutim se na vas jer ste izgovorili neistinu. Nekoga uvjeravati da ste vi taj koji štiti ratnog heroja Kundida od hrvatskog sabora s obzirom na vaš ratni put je smiješno. Iz perspektive građana, najveći problem su liste čekanja”, nastavila je Selak Raspudić.
Ideologija i ideološke podjele
Pitanje ideološkog pozicioniranja donijelo je neke u najmanju ruku zanimljive odgovore. Pričali su tako kandidati o svojim uvjerenjima. Vrlo brzo je došlo do prepucavanja na relaciji Milanović – Plenković.
“Štetnima smatram ideologije podjela, mržnje. Treba pogledati Ustav. Tamo piše koje su najveće vrednote. Ono što je pisano prije preko 30 godina je bit cijele priče. Slobodna akademija, a ne gdje će pola rektora ići na skupove HDZ-a. Objektivno novinarstvo također nemamo. Pravosuđe slobodno od političkog utjecanja, što isto nemamo”, rekao je Milanović.
“Ideologija podjela koju je započeo Milanović je dovela do toga… Nikad nismo imali situaciju da predsjednik i vlada ne pričaju. On je rekao da postoje naši i vaši. Kad govorimo o ideologija, bilo koja ekstremna nije dobrodošla u Hrvatskoj. Hrvatska zna kuda ima i ne može tolerirati živjeti u prošlosti što stalno radi Milanović”, odgovorio je Primorac.
“Primorac, govorite o ujedinjenju, a započeli ste kandidaturu tako da ste razjedinili stranku koja vas je podržala. Prvo probajte ujediniti HDZ da vas podrže. Podjele su dobrodošle, ovo je demokracija i tu se glasovi suprotstavljaju. Demokracija je vrlo krhka biljka”, rekla je Selak Raspudić.
“Ja se za ovo pripremam tri godine. Našao sam politiku novog povjerenja, u tome nema mjesta ideologijama nego samo temama koje direktno pogađaju naše građane. U 90 posto slučajeva smo isti, slični. Politike s moje desne strane su upropastile ono najveće dostojanstvo koje čovjek može imati u sebi. Tome treba stati na kraj. Te politike više ne donose nikakvu korist, samo štetu. Pogledajte svijet, samo sukobi i ratovi”, rekao je Tokić Kartelo.
“Bogatstvo demokracije je različitost. Nezamislivo mi je da se naše HOS-ovce… Milanović je rekao da im ploču treba baciti, da im smeta ZDS. Toj politici treba kraj, to je Mesićeva politika i Josipovićeva. Moramo razgovarati i o rodnim ideologijama, ja sam protiv jer dolazi do sakaćenja i operacija. Normalno je da muško bude muško, a žensko – žensko”, rekao je Bulj.
Nakon nešto lakšeg uvoda, krenuo je govor o onim najosjetljivijim pitanjima. “Moramo sve napraviti za život, od začeća do prirodne smrti. Ja sam za to da se rastereti poreza naši građani tako da počnemo obnavljati demografiju. Moramo se jasno odrediti oko određenih ideologija. Protiv sam rodne ideologije…”, rekao je primjerice Bulj.
“Imam problem sa svojim unukama kad slušaju Kekin. Hoće obući balerinke, a vani je hladno, kažu imaju prava na to. Vi se zalažete za promjenu spola i kad su djeca u pitanju? Jeste li vi za vašu ideologiju spremni promijeniti spol?”, rekao je Tokić Kartelo. Kekin nije odgovorila na ovo pitanje.
Velika rasprava o Hrvatima u BiH
Iako su tema bili Hrvati u BiH, i ovo pitanje je skrenulo u neke druge teme. Tako je Selak Raspudić je prozvala Kekin zbog njenog autora kampanje, Josipa Jagića, za kojeg tvrdi da je pisao po društvenim mrežama kako je ubijanje svećenika spada pod dobra stara vremena i napominje da je isti taj Jagić radio i kao glasnogovornik u Milanovićevoj vladi, u ministarstvu zdravlja.
Tokić Kartelo kaže da se ništa nije riješilo od potpisivanja Daytonskog sporazuma, a da je najveći problem što Hrvati od tamo opetovano iseljavaju. Bulj to pitanje smatra vrlo bitnim jer tamo Hrvati imaju manje prava nego u drugim državama. Dodao je kako su svedeni pravima na manje od manjice.
Jonjić tvrdi da Hrvatska ima zakonsku i moralnu obvezu pomoći Hrvatima da opstanu u Bosni i Hercegovini. Primorac je pal razglabao o problemu plinovoda u BiH za kojeg smatra da će se normalizirati dolaskom novog predstavnika. Bilo je govora i o mostarskom sveučilištu, koje je po riječima Dragana Primorca, udeseterostručilo svoj broj studenata.
Blokada ulasku Srbije u EU
Prvi je sve komentirao Tokić Kartelo. “Nisam protiv veta ili blokiranja, ali sam za razgovor. Hrvatska ima priliku postati lider u pregovorima o ulasku BiH ili Srbije u EU, i to treba iskoristiti. Razgovarati, rješavati probleme. Kad pitate Srbe, oni zapravo ne žele u EU. A kad bismo mi mogli ucjenjivati, ne znam, ničim”, zaključio je.
Za Bulja nema sumnje. Blokada je nužnost. Pojasnio je i zašto. “Trebao je biti blokiran svaki razgovor o ulasku Srbije u EU dok se ne riješi pitanje ratne odštete i popis nestalih. Srbija treba biti blokirana u svim pregovorima, to je osnovno načelo.”
I Tomislav Jonjić se svrstao s onima koji su za zabranu. “Apsolutno sam protiv ulaska Srbije u EU dok se ne ispriča za velikosrpsku agresiju, zločine u Hrvatskoj i BiH. To nije samo pitanje Srbije, već i pitanje odgovornosti Plenkovićeve vlade. Ogromna sredstva se troše na srpske kulturne centre i Novosti, a ništa se ne rješava”, kazao je.
Ivana Kekin je pak govorilo o nedavnim događajima u toj zemlji.”Pitanje nestalih je ključno. Hrvatskoj je strateški interes da u Srbiji na vlasti bude građanska i demokratska opcija, a to Vučić definitivno nije. Ovih dana vidimo snagu građana Srbije koji prosvjeduju protiv Vučića, i takvim građanima trebamo pružiti podršku”.
Branko Lozo smatra kako Srbija ima neke druge ideje. “Problem sa Srbijom je što oni zapravo ne žele ući u EU, nego nas samo vuku za nos i izigravaju nas, što im povijesno dobro ide. Trebaju priznati postojanje logora na teritoriju RH, reći gdje su nestali, vratiti kulturno blago i arhive. Samo tada možemo početi razgovarati. Tu je i politika srpskog svijeta koja se agresivno uvlači u Hrvatsku i druge zemlje u okruženju, a to financira i hrvatska vlada”.
Završne riječi
Nakon tri sata rasprave došlo je vrijeme za konačni kraj i završno obraćanje biračima. Svaki od osam kandidata je dobio točno 30 sekundi. Svako je na sebi svojstven način pokušao pridobiti neodlučne kako bi u nedjelju prošli u drugi krug.
Tokić Kartelo je rekao sljedeće: “Dragi ljudi, nikad niste bili bliže promjenama. Ovo je vaše najjače oružje (op. a. pokazuje kemijsku olovku). Političari se boje upravo ovoga. Učinit ću Hrvatsku bogatijom nego ikad – samo ja to znam napraviti!”
Marija Selak Raspudić se na neki način ispričala gledateljima. “Svjesna sam da je ovo večeras izgledalo pomalo kao teatar. Ne znam koliko vam je to pomoglo u vašoj odluci, ali u ovu utrku sam ušla čistog srca i s jakom željom za promjenama.”, rekla je.
Bilo je zanimljivo i čuti što će reći HDZ-ov kandidat. “Budućnost ovisi o tome što radimo danas. Hrvatskoj trebaju promjene, čovjek koji će nas ujediniti, čovjek budućnosti, koji će našu domovinu voditi prema Zapadu kojem pripadamo. Hrvatska zaslužuje poštenog čovjeka i svijetlu budućnost.”
Aktualni predsjednik tvrdi kako je “čist”. “Imam čisto srce i ruke. Godinama se bavim ovim poslom, živim za ovaj poziv. Birali ste me jednom, nadam se da ćete me birati opet. Ja sam jamstvo protiv korupcijske hobotnice koju predvodi Plenković. Volio bih da živimo u boljoj Hrvatskoj – možda je zajedno uspijemo promijeniti”.
Ovo su posljednje riječi Branke Lozo. “Dragi moj hrvatski narode, stojim pred vama s ciljem da vratimo Hrvatsku Hrvatima. Vrijeme je da vratimo raseljene i zajednički gradimo bolju budućnost. Sa mnom na čelu države imat ćete predsjednika na kojeg ćete biti ponosni.”
Ivana Kekin je zanimljivo svoje posljednje sekunde posvetila Primorcu. “Već sam ranije pitala Primorca o njegovom prijateljstvu s Netanyahuom, ali ni jednom nije odgovorio. Kao predsjednica ću inzistirati na priznanju Palestine i neću šutjeti pred strašnim zločinima koji se tamo odvijaju”, rekla je.
Jonjić je bio kratak. “Hrvatice i Hrvati, našom domovinom upravljaju potomci jugoslavenskih komunista. Vrijeme je da izađemo i to promijenimo”.
Miro Bulj misli kako ima nade. “Narode moj hrvatski, kao jedan od vas kandidirao sam se za predsjednika u vremenu demografskog sloma i pljačke našeg zdravstva. Ali ima nade! Borit ću se protiv onih koji su uništili snove iz Domovinskog rata.”
Krenule isplate: Brojnim umirovljenicima podebljat će se novčanik, na račune im sjeda 80 eura
