Visina mirovina u Hrvatskoj već dugo izaziva nezadovoljstvo, posebno među novim umirovljenicima koji doživljavaju neočekivana smanjenja primanja. Jedan od glavnih razloga za to je sustav dvostupne mirovine, uveden 2002. godine, koji je trebao povećati sigurnost, ali mnogi se sada osjećaju prevarenima zbog nižih iznosa.
Primjer nezadovoljne umirovljenice A.M. iz Siska objavljen je na stranici Sindikata umirovljenika Hrvatske. Ona je očekivala punu mirovinu iz prvog stupa, uz dodatak iz drugog, no ispostavilo se da je iznos iz prvog stupa znatno manji.
Sindikat je objasnio da je razlog tome način obračuna mirovine: za staž do 2002. koristi se standardna formula, dok se za kasniji staž iznos umanjuje na 75 % redovne formule. To je posljedica raspodjele doprinosa – od ukupnih 20 % izdvajanja za mirovinsko osiguranje, 15 % ide u prvi stup, a 5 % u drugi, što rezultira nižim primanjima iz prvog stupa.
Problemi s drugim mirovinskim stupom
Prosječna mirovina u Hrvatskoj trenutačno iznosi 553 eura mjesečno, no ta brojka skriva velike razlike među pojedinim kategorijama umirovljenika. Čak 26 posto hrvatskih umirovljenika prima minimalnu mirovinu od svega 395 eura mjesečno.
U Hrvatskoj mirovine trenutačno prima više od milijun i dvjesto tisuća korisnika, od kojih čak 271 osoba prima minimalan iznos. S druge strane neke skupine uživaju znatno veće mirovine – branitelji u prosjeku primaju više od 1.200 eura, dok saborske povlaštene mirovine prelaze 2.000 eura mjesečno.
Iako je drugi mirovinski stup uveden kako bi osigurao dodatnu financijsku sigurnost kroz individualiziranu štednju, mnogi građani nisu zadovoljni rezultatima. Prema Zoranu Anušiću, ekonomistu Svjetske banke, problem leži u tome što se kod dvostupnih mirovina iznos iz prvog stupa automatski smanjuje jer dio doprinosa odlazi u drugi stup.
Potrebna je reforma
Zbog toga građani koji su očekivali punu državnu mirovinu uz dodatak iz drugog stupa zapravo primaju umanjeni iznos iz prvog stupa. Također, postoje velike regionalne razlike – dok su mirovine u Zagrebu, Rijeci i Dubrovniku veće, u istočnoj Hrvatskoj su znatno niže.
Obiteljske i invalidske mirovine također su niske – obiteljske u prosjeku iznose 483 eura, a invalidske 419 eura mjesečno. Mnogi primatelji i dalje čekaju jednokratne dodatke kako bi im država olakšala životne uvjete. Iako je reforma mirovinskog sustava započela još 2002. godine, jasno je da trenutačni model s dva obvezna stupa nije ispunio očekivanja svih građana i da su potrebne daljnje promjene.
Stručnjaci upozoravaju kako će bez dodatnih reformi situacija biti još teža za buduće umirovljenike. Zbog toga je edukacija o pravilima mirovinskih stupova od presudne važnosti kako bi građani mogli donositi pravovremene i informirane odluke o svom odlasku u mirovinu.
