Nakon dvotjedne stanke zbog lokalnih izbora, saborski zastupnici u utorak se vraćaju u saborske klupe na tjedan dana tijekom kojeg će raspraviti sedam zakonskih prijedloga. Na dnevnom redu je samo jedna točka, prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju koji kao ključnu novinu donosi godišnji dodatak na mirovinu, odnosno 13. mirovinu.
Iako se kolokvijalno naziva 13. mirovinom, neće biti u punom iznosu mjesečne mirovine već će ovisiti o godinama radnog staža. Vlada će visinu godišnjeg dodatka utvrditi u listopadu s odlukom i isplatom u prosincu 2025., najavio je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
Uz to, zakonom se uvodi nova povoljnija formula usklađivanja mirovina dva puta godišnje u omjeru 85 prema 15 u korist rasta plaća, za svako dijete dodaje se 12 mjeseci staža majkama, umjesto dosadašnjih šest mjeseci, a redefinira se i bonifikacija za kasnije umirovljenje.
Umirovljenici rekli jednu stvar pa ju opljačkali: Sve se dogodilo usred dana u Zagrebu
Posao za umirovljenike
Najniža mirovina povećat će se za oko 3 posto, invalidska mirovina za 10 posto, ukinut će se penalizacija za prijevremeno umirovljenje s navršenih 70 godina života, a umirovljenicima koji se zaposle nakon 65 godine omogućuje se rad u punom radnom vremenu uz isplatu 50 posto mirovine.
Obrtnicima i samozaposlenima omogućit će se stjecanje mirovine u visini od 50 posto bez prekida rada, a korisnicima invalidskih mirovina omogućit će se rad do tri i pol sata dnevno te se ukidaju kontrolni pregledi.
Povećava se i cenzus za obiteljsku mirovinu, a fleksibilizirat će se pravila za ponovno određivanje mirovine nakon dodatnog staža. Zakon o mirovinskom osiguranju trebao bi stupiti na snagu 1. srpnja.
Umirovljenica mislila da razgovara s kćeri, a onda ju oblio hladan znoj: ‘Mama to nisam ja’
Besplatna naknada
U srijedu na rasporedu rasprave Hrvatskog sabora je konačni tekst zakona o kritičnoj infrastrukturi i izmjene Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu u prvom čitanju.
Cilj potonjeg je omogućiti svim građanima, posebno umirovljenicima i ranjivim skupinama, pristup osnovnim financijskim uslugama bez dodatnih troškova. To znači da banke više neće smjeti naplaćivati naknade za osnovne usluge, ako korisnik prima plaću, mirovinu ili druga redovna primanja na taj račun.
Besplatne usluge uključuju otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, korištenje internetskog ili mobilnog bankarstva, uplatu i podizanje gotovine na šalterima i bankomatima, primanje novčanih uplata u eurima iz Hrvatske ili inozemstva, izdavanje i korištenje debitne kartice te plaćanje karticom u trgovinama.
Umirovljenici i osjetljive skupine moći će bez naknade podizati gotovinu i na šalterima i na bankomatima.
Mirovina bi vam mogla biti veća ako ispunjavate ove uvjete: Stručnjaci objasnili što treba učiniti
