Danas, 22. rujna obilježava se Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Prema podacima UN-a polovica svih ubijenih žena stradalo je od ruke svojih sadašnjih ili bivših partnera. Poražavajući je podatak da je u Hrvatskoj svakih 15 minuta jedna žena fizički zlostavljana.
Ovaj datum odabran je u sjećanje na žrtve stravičnog zločina koji se u Hrvatskoj dogodio prije 25 godina. Toga je dana na Općinskom sudu u Zagrebu održana sudska brakorazvodna parnica koja je završila krvavim masakrom.
Bivši policajac Mato Oraškić, u sudnici je ubio svoju suprugu Gordanu Oraškić, njenu odvjetnicu Hajru Prohić i sutkinju Ljiljanu Hvalec. Zapisničarku Stanku Cvetković je teško ranio, a zatim se uspio iskrasti iz sudnice.
Pokušao pobjeći preko granice
Oraškić je pokušao pobjeći u Sloveniju, no uhvaćen je i dodijeljena mu je zatvorska kazna od 40 godina, što je prva presuda u Hrvatskoj s kaznom u tom trajanju. Teško ranjena zapisničarka kasnije je posvjedočila da Oraškić izgleda nije mogao podnijeti da je razveden od supruge te da je u trenutku kad je sutkinja izgovorila da je postupak gotov, izvukao pištolj i počeo pucati.
U sudnici je ukrao spise te otišao oprati ruke prije nego je izletio kroz gruntovnicu. Nakon toga je odlučio pobjeći u Sloveniju. Autom se zaputio do graničnog prijelaza Bregana gdje je uhićen oko 13 sati.
Na suvozačkom mjestu imao je policijsku uniformu, koja mu je trebala poslužiti kao krinka jer je na granici rekao da je policajac te da ide na sprovod u Brežice, a zatim na posao. Nisu mu povjerovali jer je njegova fotografija, nakon teških ubojstava, proslijeđena svim policijskim ophodnjama u zemlji.
Bio je patološki ljubomoran
Kasnije su otkriveni detalji mučne priče koja je predvodila krvavom događaju. Oraškić je godinama maltretirao suprugu koja je radila bila konobarica te je bio patološki ljubomoran na vlasnika kafića u kojem je radila.
Jednom prilikom nakon što ju je pretukao pobjegla je roditeljima u Njemačku. Međutim on je otišao za njom, a u situaciju se uplela i njemačka policija, a ljubomorni suprug pokušao je javnosti prikazati da su je majka i brat oteli. Oraškićeva obitelj je bila na njegovoj strani, a njegovu suprugu su optuživali da ga vara sa šefom te da mu je njena obitelj čak ukrala novac.
Nakon tog incidenta navodno je zapalio kuću njenih roditelja zbog čega je suspendiran s dužnosti kao policajac. Taj niz razmirica, maltretiranja i incidenata doveo je do brakorazvodne parnice koja je kulminirala stravičnim zločinom.
Užas u Susedgradu: Nitko nije znao što se događa iza vrata stana, žena hitno prevezena na Sveti Duh
Nije htio čuti presudu
Pretragom Oraškićevog vozila pronađeni su pištolj, brakorazvodni dokumenti te gotovo 90.000 njemačkih maraka i 180.000 kuna, što je ukazivalo na to da je Oraškić pomno planirao i zločin i bijeg.
Tijekom suđenja zatražio je izuzeća sudskih vijeća te je kontinuirano vrijeđao suca i obitelji žrtava, nazivajući ih pogrdnim imenima, dok je novinare nazvao štakorima. Kada mu je izrečena presuda, nije mogao ostati smiren. U jednom trenutku kleknuo je i prekrio uši, odbijajući slušati presudu.
Popis domaćih propisa koji reguliraju obiteljsko nasilje uključuje Ustav Republike Hrvatske, Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku, Obiteljski zakon, Zakon o suzbijanju diskriminacije i Istanbulsku konvenciju.
Nasilje u obitelji ima više oblika
Nasilje u obitelji uključuje svaki oblik tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog nasilja, a posebno: tjelesno nasilje, primjena fizičke sile bez obzira na to je li došlo do ozljede, tjelesno kažnjavanje i ponižavajuće postupanje prema djeci u odgojne svrhe, psihičko nasilje, primjenu psihičke prisile koja izaziva strah, ugroženost ili povredu dostojanstva, uključujući verbalne napade, vrijeđanje, uhođenje ili uznemiravanje putem medija ili zabranu komuniciranja s trećim osobama, kao i protupravnu izolaciju i ugrožavanje slobode kretanja, spolno nasilje i spolno uznemiravanje i ekonomsko nasilje, koje uključuje oštećenje imovine, zabranu korištenja osobne ili zajedničke imovine, uskraćivanje sredstava za kućanstvo, te onemogućavanje zaposlenja ili prisiljavanje na ekonomsku ovisnost.
Ako ste žrtva nasilja u obitelji, ili znate da se nasilje događa negdje u vašoj okolini, trebali biste to prijaviti policiji, državnom odvjetništvu ili centru za socijalnu skrb. Ako Vam je potrebna podrška i savjet jer ne znate kome se obratiti za pomoć i kako to učiniti ili jednostavno imate drugih pitanja i briga vezanih uz zaustavljanje nasilja i zaštitu djece, možete se javiti na besplatnu i anonimnu liniju Hrabrog telefona za mame i tate na broj 0800 0800.
