O detaljima sukoba pape Franje i hrvatskog Kaptola te turbulentnim odnosima unutar hrvatske Crkve, govorio je novinar Telegrama Mladen Pleše u dnevnom podcastu tog portala. Na početku razgovora navodi se da se radi o sukobu koji nije samo teološki i politički, nego i kulturološki.
“Da bi se bolje razumjelo kakvi su bili odnosi pape Franje i Kaptola možda bi bilo dobro podsjetiti da zahlađenje odnosa između vrha Katoličke crkve u Hrvatskoj i Vatikana ne počinje s papom Franjom kako se to pokušava plasirati u javnost. Ako se sjećamo, nakon smrti kardinala Kuharića, dugo vremena Vatikan nije imenovao njegovog nasljednika, nije prihvatio ideje ni Kuharića ni Kaptola o tome tko će biti zagrebački nadbiskup, već je na užas Kaptola, Papa imenovao Bozanića koji je u to vrijeme bio biskup jedne male biskupije na Krku.
Kaptol je imenovanje Bozanića doživio kao jednu vrstu uvrede, kao neko strano tijelo koje je poslano da rukovodi katoličkom crkvom i to je, rekao bih, bio prvi ozbiljniji spor Vatikana i Kaptola. Do tada su odnosi bili vrlo dobri, Kuharić je imao snažnu poziciju u Kaptolu. Međutim, odlaskom Kuharića stvar se počela urušavati”, opisao je Pleše na početku razgovora.
‘Dočekan krajnje neprijateljski’
Pleše objašnjava da je kardinal Josip Bozanić započeo tako da je nastojao izvršavati funkcije koje mu je dodijelio Papa. “Međutim, on je imao toliko problema, toliko je bio ignoriran od strane svoje sredine, izdržao je neko vrijeme i poslije je, što bi se reklo, pao u ralje kaptolske hijerarhije, potpuno se priklonio njima”, opisao je Pleše, a zatim se osvrnuo i na odnos Kaptola i zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše.
“Kutleša je isto dočekan krajnje neprijateljski, kao strano tijelo, kao nametnuti čovjek pape Franje. Za razliku od Bozanića, on se za sada ponaša drugačije. Izvori bliski Kaptolu kažu da on vrlo slabo komunicira sa svojim suradnicima na Kaptolu, da je vrlo zatvoren i nepovjerljiv. Vjerojatno na taj način nastoji stvoriti zid oko sebe da ne ugroze njegovu samostalnost i integritet.
On je prošao dosta čudan put do nadbiskupske titule. Naime, nekoliko godina ranije papa Franjo je pozvao u Rim cijeli vrh Katoličke crkve u Hrvatskoj, održao je s njima sastanak i nakon toga je održao dva sastanka koja su iznenadila sve. Prvo je pozvao kardinala Bozanića, a potom i Kutlešu. To je do tada bila potpuno nezamisliva situacija da bi Papa primio nekog odvojenog. Papa je tada imenovao Kutlešu splitsko-dalmatinskim nadbiskupom i na Kaptolu se odahnulo jer je to značilo da više nije kandidat za zagrebačkog nadbiskupa”, navodi Pleše.
Zagrepčanka stigla u Vatikan, ostala u čudu: ‘Ovo smo prvo čuli na Trgu svetog Petra’
‘Nisam znao da su tebe izabrali za Papu’
Kako objašnjava Pleše, godinu dana nakon imenovanja Kutleše splitsko-dalmatinskim nadbiskupom došlo je do šoka. “Papa je imenovao Kutešu zagrebačkim nadbiskupom, to je teško primio Kaptol i kardinal Bozanić”, opisao je. Nadalje, Pleše se osvrnuo i na čestitku Kutleše predsjedniku Milanoviću u kojoj je napisao da treba imati karakter kada treba reći ‘ne’ onom što šteti domovini.
“Ta čestitika je bila šok u potpunosti za njegove najbliže suradnike, cijeli Kaptol i posebno za vladajuću stranku. To je doživljeno kao neizravna kritika HDZ-u i ocjenjena je kao nešto što je daleko izvan svih protokolarnih okvira. Bilo je velikih rasprava na Kaptolu, a na kraju nadbiskup Kutleša nije došao na inauguraciju, očito je pritisak njegovih suradnika bio iznimno snažan”, poručio je Pleše.
Nadalje, Pleše je komentirao prvi spor pape Franje i Katoličke crkve u Hrvatskoj. “Spor se dogodio vrlo brzo nakon što je izabran za papu. U to vrijeme je kardinal Nikola Eterović bio treći po hijerarhiji u Vatikanu. Vrlo utjecajan, vrlo moćan i na jednoj večeri, kako kruži priča Vatikanom, Eterović je rekao papi da mu je imenovao neka dva pomoćnika kojima on i nije baš zadovoljan. Papa je tada jeo juhu i kažu da je malo zastao, šutio neko vrijeme i onda kazao Eteroviću – ‘Pa nisam znao da su tebe izabrali za papu’. Bila je to krajnje neugodna situacija i nekoliko dana nakon toga Papa je razrješio Eterovića i tako je zapravo Hrvatska izgubila svog predstavnika u Vatikanu. To je bio prvi pokazatelj da papa Franjo neće biti naklonjen prema Hrvatima”, opisao je Pleše.
“U kaptolskoj hijerarhiji i hijerarhiji Katoličke crkve u Hrvatskoj, papa Franjo nikada nije bio prihvaćen, niti njegove ideje. Čim je postao Papa, na Kaptolu ga se proglasilo ljevičarem koji se bori samo za prava siromašnih, a ne drži do onoga što je Hrvatskoj i što je Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj važno, a to je potpuno konzervativni pristup”, zaključio je Pleše.
