Veliki petak, jedan od najsvetijih i najtiših dana u katoličkom kalendaru, obilježava se danas među vjernicima diljem Hrvatske i svijeta. Taj dan vjernici se prisjećaju Kristove muke i smrti na križu, uz poseban naglasak na tišinu, molitvu i osobno promišljanje.
Za razliku od drugih dana u crkvenoj godini, na Veliki petak se ne služe mise. Umjesto toga održavaju se posebni liturgijski obredi – liturgija riječi, obred klanjanja križu i sveta pričest posvećena prethodnog dana, na Veliki četvrtak. Crkvena zvona zamjenjuju tradicionalne klepetaljke koje simboliziraju žalost zbog Kristove smrti.
U jutarnjim satima vjernici sudjeluju u pobožnosti Križnog puta, okupljajući se u crkvama, kapelicama i na drugim mjestima za molitvu i razmatranje postaja Kristove muke. U 15 sati, kada se prema tradiciji vjeruje da je Isus izdahnuo na križu, počinje središnje slavlje – čitanje Svetog pisma, navještaj Muke Gospodnje iz Evanđelja po Ivanu, ljubljenje križa te pričest.
Ovaj dio zagrebačkog kvarta nosi zloglasni nadimak: ‘Realna cijena kvadrata je tu 500 eura’
Posebna simbolika
Posebna simbolika prisutna je i u izgledu crkve: oltar je ogoljen, bez križa, svijeća, cvijeća i oltarnika. Time se izražava ogoljenost Krista, ali i opća atmosfera povučenosti, žalosti i tišine. Vjernici se potiču na osobnu molitvu i unutarnje pročišćenje.
Kršćanska tradicija stoljećima njeguje i brojne pučke pobožnosti koje vjernicima pomažu produbiti povezanost s Kristovom žrtvom. Među njima se osobito ističu procesije, svete predstave i Križni put, često obogaćen glazbenim, likovnim ili scenskim izričajima karakterističnima za različite krajeve i kulture.
Veliki petak također je dan obaveznog posta i nemrsa. Katolici od 18 do 60 godina obavezni su postiti – to znači jesti jednom do sita i još dvaput nešto malo. Nemrs, koji se odnosi na suzdržavanje od mesa, obvezan je za sve vjernike starije od 14 godina.
(Foto: Tonci Plazibat/CROPIX)
I prehrambene navike odražavaju duh dana. U kontinentalnoj Hrvatskoj tradicionalno se priprema grah, kompoti, suho voće, štrudle i tijesto s orasima i makom, dok su na obali i otocima uobičajena jela od ribe i plodova mora. Poseban mir vlada i u kućama – izbjegava se svaki oblik rada, osobito onaj koji uključuje udarce, poput čekića, u znak poštovanja prema Kristovoj patnji.
Veliki petak tako ostaje dan tišine, suosjećanja i duboke duhovne sabranosti, pozivajući vjernike da se iznova povežu s temeljima svoje vjere.
