Rast cijena i dalje stvara probleme brojnim Hrvatima. Poskupljenja nadmašuju plaće i ljudi se žale na današnje cijene mnogih proizvoda koji su donedavno stajali puno manje. Povratak inflacije u Hrvatsku u ljetnim mjesecima u ponedjeljak je u Dnevniku Nove Tv komentirao i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
“Kad usporedite cijene u dućanima na moru ili unutrašnjosti tijekom sezone vidite razliku. Ona se očituje u mjerenju harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena, indeksa potrošačkih cijena i onoga što plaćaju strani turisti u odnosu na naše.
Vidimo ove godine da je stopa inflacije zadnja tri mjeseca porasla zbog rasta cijena hrane. Sve ostale komponente su u skladu s očekivanjima”, rekao je Vujčić.
Kava i deset kuna
Slika iznad osvanula je na društvenim mrežama i dočarava koliko danas vrijedi nekadašnjih deset kuna. Je li u pitanju turistička sezona i “ljetna inflacija” kako objašnjava guverner Vujčić nije jasno, ali je jasno koliko danas negdje u Hrvatskoj stoji kava. 3.90 eura daleko je više od deset kuna.
“Ehh…plaće mi se kad vidim ovo! Kuno moja”, “Sad 3.90 eura užas što smo doživjeli”, “51% za ulazak u EU, 49% protiv…. nije to niko pametan glasao nego je namješteno od prvoga dana bilo”, nizali su se komentari, no bilo je onih drugačijeg razmišljanja.
“Ja ne kužim mentalitet. Niš ne radite, para niste ni tada imali. Samo kukajte, meni cijene odgovaraju jer imam”,
“A kaj se žalite? Otvorite svoj kafić, naplatite 50 centi do 1€ kavu i slobodno nas sve pozovite! Ne kužim gdje je problem.”
U Avenue Mallu dosad neviđena shopping akcija u Hrvatskoj: Cijene od 1,90 eura
Hrvati imaju za hranu
Prema podacima Eurostata za 2024. godinu, čak 8,5 posto stanovnika Europske unije ne može si priuštiti obrok koji uključuje meso, ribu ili vegetarijanski ekvivalent barem svaki drugi dan.
Najveći problem s pristupom adekvatnoj prehrani ima Bugarska, gdje gotovo petina građana (18,7 posto) nije u mogućnosti zadovoljiti osnovne prehrambene potrebe.
Slično je i u Slovačkoj (17,1 posto) te Rumunjskoj (16,3 posto).
Hrvatska se nalazi među zemljama s boljom situacijom – samo 4 posto građana izloženo je ovom obliku prehrambene nesigurnosti, što je znatno ispod prosjeka Europske unije.
