Pjevač Mile Kekin našao se u središtu skandala nakon što je u medijima objavljen isječak njegovog koncerta iz Doma sportova 2004. godine, u kojem se čuje kako Mile u jednom trenutku izvikuje nešto za što neki tvrde da zvuči kao pozdrav ‘za dom spremni.’ Pjevač se ubrzo nakon optužbi javno oglasio, negirajući tvrdnje.
“Ja, Mile Kekin, nikada u životu, pa tako ni na koncertu u Domu sportova 2004., nisam povikao ‘Za dom’. Najavljujući pjesmu rekao sam ‘zato’, što se na snimci jasno i čuje i vidi. Navedeni poklič iz vremena Nezavisne Države Hrvatske, osim što je zakonom i Ustavom zabranjen, poklič je pod kojim su ubijani nevini ljudi, samo zbog svoje nacionalnosti ili jer su bili protiv tog sistema.
Kao čovjek nemam nikakvih dilema oko apsolutne osude ustaškog režima, a kao umjetnik, protiv mržnje, netolerancije, a i restauracije prošlosti borio sam se i borit ću se svojim pjesmama. SFSN (Smrt fašizmu, sloboda narodu, nap. a.)”, poručio je Kekin.
‘Sve se jasno vidi’
Međutim, glavni državni odvjetnik Ivan Turudić rekao je tijekom gostovanja u emisiji RTL Danas kako ne vjeruje Kekinu. Govorio je o slučajevima korištenja ustaških pjesama i pokliča u Hrvatskoj, a osvrnuo se i na konkretni slučaj.
“Treba se malo analizirati tko pjeva ustaške pjesme. Nedavno sam gledao frapantan uzvik ‘za dom’, a autor je rekao da je ‘zato’ ili tako nešto. A cijela publika je odgovorila ‘spremni’. Jasno je kao suza, sve se jasno vidi. Sigurno je rekao ‘za dom’, zašto bi odgovorili ‘spremni’? Ti kažeš ‘zato’, a netko odgovori ‘spremni’. To je besmisleno”, izjavio je Turudić.
Prokomentirao je i pozdrav ‘Za dom spremni’. “Mislim da se tome daje prevelika važnost. Prije 20, 30 godina i ja sam osobno u niz navrata pjevao ‘Ustani bane’, ‘Vila Velebita’, a tko to više pjeva? Najslađe je zabranjeno voće. Što se tiče pozdrava ‘Za dom spremni’, ovi koji ga danas pjevaju referiraju se na Domovinski rat iz 1991. godine. Kakve ustaše, pa nema više nijednog živog ustaše ni ustašofila. Što se tiče ekstremne desnice, ona postoji u svakoj europskoj zemlji, a u Hrvatskoj je čak manji postotak nego u drugim europskim zemljama”, poručio je.
