Dr. Franjo Tuđman, hrvatski povjesničar, akademik HAZU, državnik, prvi predsjednik suverene i samostalne Republike Hrvatske i vrhovnik Hrvatske vojske preminuo je 10. prosinca 1999. godine nakon dugotrajnih pokušaja liječenja u Kliničkoj bolnici Dubrava.
Tijelo pokojnog predsjednika bilo je izloženo u prostorijama Predsjedničkih dvora na Pantovčaku, gdje su mu posljednji pozdrav uputili brojni državljani. Pokopan je 13. prosinca 1999. godine na zagrebačkom Mirogoju, a za tu priliku izgrađena je posebna monumentalna grobnica iza crkve Krista Kralja, na početku glavne mirogojske aleje.
Na današnji dan usvojena je deklaracija o ljudskim pravima: Znate li kako je glasala Jugoslavija
Stvaranje Hrvatske
Pod njegovim vodstvom Hrvatska se obranila od prvotno komunističke, a zatim četničke agresije. 1995. zapovjedio je oslobodilačku akciju „Oluja“ kojom je naša domovina zadobila punu slobodu na svom cjelokupnom teritoriju. Ima i velike zasluge u održavanju i opstojnosti Bosne i Hercegovine pred srpskom agresijom.
©Photo : Bozidar VUKICEVIC arhivska fotografija
Bio je sudionik antifašističkog pokreta od 1941., kao obavještajni časnik. Nakon rata djeluje u Glavnom stožeru JNA u Beogradu, potom na visokim vojno-političkim položajima u Glavnoj personalnoj upravi JNA, Ministarstvu obrane i Generalštabu. Završio je studij na Višoj vojnoj akademiji 1957.Čin general-majora stekao je 1960. Na vlastiti zahtjev napustio je vojnu službu 1961. te se posvetio znanstveno-istraživačkom radu.
Partija ga je zatvarala dva puta
Partija ga je optužila za “buržoasko-nacionalističko skretanje u pristupu nacionalnom pitanju”, a nakon Hrvatskog proljeća (1972) je uhićen i osuđen u političkom sudskom procesu. Ipak, ubrzo je pušten nakon što je za njega kod Tita intervenirao Miroslav Krleža. Na kraju 1982. ponovno biva uhićen zbog intervjua francuskom radiju zbog čega je proveo dvije godine u zatvoru. Uoči sloma komunizma 1989. osniva HDZ s programom državnog osamostaljenja Hrvatske i na prvim višestranačkim izborima ostvaruje pobjedu.
(Foto: Vedran Peteh arhivska fotografija)
Predsjednik do smrti
Kao zagovornik hrvatske samostalnosti, politički se angažirao potkraj 1980-ih. Godine 1989. osniva Hrvatsku demokratsku zajednicu te do smrti ostaje njezin predsjednik. Nakon pobjede HDZ-a na izborima 1990. godine, izabran je za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske.
Nakon donošenja demokratskog Ustava 1990., izabran je 1992. godine za predsjednika Republike Hrvatske. Autor je Deklaracije o neovisnosti Hrvatske od 25. lipnja 1991. godine i preambule Ustava Republike Hrvatske.
Kao vrhovni zapovjednik, vodio je obranu Hrvatske u Domovinskom ratu. Reizabran je za predsjednika RH 1997., a Hrvatska demokratska zajednica ponovno pobjeđuje na parlamentarnim izborima 1992. i 1995. godine.
Njegova je politika izazvala prijepore u dijelu domaće i međunarodne javnosti. Oporba ga je kritizirala zbog autoritarnog političkog nastupa i naglašeno stranačke vlasti, uz aferama opterećenu privatizaciju tzv. društvenog vlasništva.
(Foto: Davor Pongracic
-desk- arhivska fotografija)
Tuđmanova savjetnica
Vesna Škare Ožbolt koja je kao Tuđmanova savjetnica sa njime deset godina dijelila ured, kaže kako je predsjednik bio nevjerojatan radoholik, te kako ga za svo to vrijeme nije uspjela upoznati kao privatnu osobu.
“Ja privatno Franju Tuđmana nisam poznavala, možda će zvučati čudno, ali ja ga poznajem samo kao svojeg šefa i predsjednika države. Nikada nisam bila u njegovoj kući ili na nekom privatnom druženju. Unatoč tome, ja ga poznajem vrlo dobro. Znao je raditi po 14 sati dnevno , pa čak i 20 sati”, otkrila je svojedobno Škare Ožbolt.
“Bio je genijalan geostrateg i od njega sam puno naučila. Tu je bio nenadmašan. Ipak, imao je i neke mane kao političar. Nije bio dobar s novinarima niti je bio dobar u komunikaciji s javnosti. Osim toga, nije razumio gospodarstvo, ali stvaranje i obrana države bili su mu imperativi. Bio je potpuno okupiran time, a gospodarska pitanja je prepustio Vladi.”
“Bio je strog i zahtjevan. Tražio je da sve bude obavljeno čim brže, na vrijeme i bez greški. Odavao je dojam vrlo strogog čovjeka, ali cijenio je kada bi netko izrazio svoje mišljenje i osjećam da mi je snažno vjerovao sve te godine.”
Iako iznimno cijeni Tuđmana, Ožbolt kaže kako je svjesna da se 90-ih godina u Hrvatskoj dogodilo mnogo nepravilnosti u procesima privatizacije i smatra kako je nažalost to odgovornost i prvog predsjednika.
“Tuđman se nije razumio u gospodarstvo i to je prepustio vladi. Tako je i pobrao sve greške koje su se dogodile po pitanju privatizacije”, zaključila je Škare Ožbolt.
