Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević sumirao je svoje dosadašnje rezultate na konferenciji “Change Makers”, naglašavajući kako je u četiri godine i četiri mjeseca transformirao model upravljanja gradom. U razgovoru s Ilijom Jandrićem, Tomašević je pojasnio svoj prelazak iz filozofije aktivizma u političko vodstvo te istaknuo tri glavne poluge promjene: transparentnost proračuna, korporativno upravljanje i preokret urbanističkih trendova.
Kao najvažniju promjenu u svom mandatu, Tomašević ističe uvođenje visoke razine transparentnosti u gradskim financijama. “Najvažnija promjena je model upravljanja. Sada je normalno da se sve bankovne transakcije s računa Grada Zagreba, kojih je više od 130 tisuća godišnje, vide u realnom vremenu, kome ide koji novac i zašto,” rekao je gradonačelnik. Dodao je kako niti jedan grad u Hrvatskoj nema takvu razinu detaljnosti proračuna.
Ovaj novi, transparentni pristup proširio se i na gradska poduzeća kroz korporativni sustav upravljanja. Kao najbolji indikator promjene navodi se značajan porast broja ljudi koji se javljaju na javne natječaje. “To znači da ljudi osjećaju da biramo najbolje kadrove bez obzira na stranačku iskaznicu,” pojasnio je Tomašević, piše Poslovni dnevnik.
Kraj pogodovanju
Među najvažnije odluke gradonačelnik ubraja i izmijenjeni Generalni urbanistički plan (GUP), koji je osigurao zaštitu zelenih površina. “Kvart Knežija je, primjerice, dovršeno naselje i kada bi netko u park htio ugurati zgradu, to neće biti moguće,” naglasio je. Prostor za izgradnju otvara se samo za nužne objekte poput vrtića ili škola.
Ova promjena GUP-a mijenja urbanističke trendove i oblikuje grad, a utjecaj se, unatoč tome što treba vremena, već vidi. Transparentnost se prenijela i na poslovne zone; sada su gradski projekti usklađeni s urbanim pravilima, za razliku od ranijih iznimaka i pogodovanja. Zbog toga se, kako tvrdi, sve više poduzeća javlja na javne nabave jer vide da natječaji nisu namješteni.
Iako prima najviše kritika zbog prometa, posebice od strane vozača automobila, gradonačelnik brani investicije u prijevozni miks. “Ne možemo sve investicije i obnove napraviti preko ljeta, neki radovi traju i godinu dana, i to je sve vezano za automobilsku infrastrukturu,” objasnio je. Ipak, ključno je ulaganje u javni prijevoz i biciklističku infrastrukturu kako bi se preokrenuo trend posjedovanja tri ili četiri automobila po obitelji, što je neodrživo za promet i parking. Zato se šire tramvajske pruge i kupuju električni autobusi.
Zagrepčanin o potezu koji bi potpuno promijenio grad: ‘Odjeknulo bi kao slijetanje na Mjesec’
Mnogi projekti
Tomašević je priznao da su mnogi projekti najavljeni kasnije zbog problema naslijeđenih iz prošlosti, poput imovinsko-pravnih odnosa (rješenje za Maksimir nakon 20 godina) i nedostatka radnika. Ipak, najavio je dovršetak velikih projekata. Tako će, kad je Paromlin u pitanju, građevinski dio biti gotov sljedeće godine, a opremanje 2027. godine.
“Realizacija Paromlina bit će gotova sljedeće godine što se tiče građevinskog tijela, a opremanje 2027. Kranjčevićeva će se s građevinskim dijelom završiti krajem sljedeće godine, a nakon toga slijede prve utakmice, bazen na Španskom također je planiran za 2026. Tu je i proširenje tramvajske pruge po Sarajevskoj, to će biti na proljeće sljedeće godine, a radimo i na Šarengradskoj ulici koja je u prostornim planovima posljednjih 100 godina, a nije realizirana”, rekao je gradonačelnik.
Gradonačelnik je izrazio zadovoljstvo s napretkom u zbrinjavanju otpada. Zagreb je po tome drugi među velikim gradovima, prestigavši Rijeku. U centru su postavljeni podzemni spremnici koji uklanjaju kontejnere koji su narušavali izgled grada, a širenje se planira i na šire dijelove. Ubrzo se očekuje i zeleno svjetlo za Centar za gospodarenje otpadom.
Kao segment koji još nije ostvaren, Tomašević je naveo digitalizaciju i riznicu. “Puno toga se još potpisuje fizički i htjeli bismo to eliminirati. Tu je i riznica koju imaju veliki gradovi, a Zagreb nema. Želimo da sustav bude centraliziran i da se bolje njime upravlja,” zaključio je.
