Na konferenciji za medije, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević zajedno sa svojim zamjenicima Danijelom Dolenec i Lukom Korlaetom, iznio je rezultate Gradske uprave u obnovi Zagreba nakon potresa koji nas je pogodio prije točno četiri godine.
Gradonačelnik je konferenciju počeo tako da je izrazio sućut obitelji Anamarije Carević: “Iskoristio bih priliku da obitelji Anamarije Carević izrazim iskrenu sućut. Kada smo obnavljali školu Merz u koju je išla, naslikan je mural na školskom igralištu njoj u spomen”.
“Danas smo htjeli zaokružiti ono što smo radili na objektima u vlasništvu Grada Zagreba. Postoji jedna konfuzija oko odgovornosti za obnovu. Država je ta koja organizira obnovu privatnih zgrada, državnih objekata i infrastrukture, a Grad Zagreb je odgovoran da obnovi one u vlasništvu Grada: škole, vrtići, vodovodi, ceste… “, nastavio je.
Ugovoreno je 207 projekata obnove
“Četiri godine nakon, kao Grad smo ugovorili 207 projekata obnove, a koji će se financirati iz Fonda solidarnosti i od toga je 177 projekata obnove dovršeno. Najkompleksnije su cjelovite obnove zgrada jer su konstrukcijska ojačanja i u isto vrijeme i energetske obnove. De facto nove zgrade i često su rađene cjelovite obnove u pojedinačnim zaštićenim spomenicima kulture. Treba završiti još 30 objekata, uglavnom najkompleksnijih iz različitih aspekata”, pojasnio je Tomašević.
“Iz Fonda solidarnosti Europske unije, Grad je uspio realizirati u dvije godine od lipnja 2021. do lipnja 2023. godine 190 milijuna eura. Kada smo preuzeli upravljanje, dočekali su nas ugovoreni projekti za 12 milijuna eura. Dignuli smo realizaciju na 190 milijuna eura. Da to nismo uspjeli država bi imala problem jer bi vjerojatno morala vraćati novac prema Europskoj komisiji”, otkrio je gradonačelnik pa dodao kako je Grad Zagreb dao veliki doprinos da se ta brojka digne kako se novac ne bi morao vraćati.
Otkrio je i kako je ostatak novca potrošila država za državne objekte te se na taj način nije vratio “nijedan euro”. Dodao je i kako su osobno vodili čak 107 sastanaka koordinacije obnove u Gradu Zagrebu te se tom prilikom zahvalio svim zaposlenicima gradskih uprava i poduzeća: “Vidjet ćete projekte, doista smo zapeli kako da što više iskoristimo priliku da se povuče novac jer je isto tako činjenica da ovih 30 kojih je ostalo treba financirati i realizirati.”
Istina o zagrebačkom potresu: ‘Da nije bilo ovih sretnih okolnosti bili bi deseci i deseci mrtvih’
Ne ide sve iz Fonda solidarnosti
Ipak, neki se objekti ne mogu financirati iz Fonda solidarnosti, poput Doma sportova: “To moramo financirati iz proračuna. Obnova Doma sportova bi trebala uskoro krenuti i očekujemo uskoro početak radova u vrijednosti 25 milijuna eura”, dodao je.
“Uz škole možda bih najviše istaknuo gradsko kazalište Gavella, Savski most, Sljemenska cesta koja se nije obnavljala desetljećima, Aleja Matije Ljubeka na Jarunu. Otkad je izgrađena nikad se nije obnavljala. To su ogromni projekti koje smo uspjeli obnoviti… Ponosni smo da smo završili 85 posto projekata i vjerujemo da ćemo to u najskorijem roku završiti i da će građani moći koristiti sigurne i moderne škole, vrtiće, da će mostovi preko Save biti sigurniji…”, otkrio je Tomašević pa se osvrnuo i na obnovu privatnih zgrada.
“Što se tiče obnove privatnih zgrada koju provodi država po Zakonu Grad sufinancira s 20 posto – u tom smislu smo osigurali oko 21 milijun eura ove i prošle godine. Nažalost, taj iznos nije realiziran od strane države. Ostalo je nešto novca u odnosu na ono što smo predvidjeli. Vidjet ćemo koliko će biti potrošeno ove godine”.
Nadaju se pomoći države
“Raduje nas što su naši prijedlozi usvojeni, a to je prenošenje svih ovlasti na jednu instituciju – Ministarstvo graditeljstva. Također smo predložili mogućnost samoorganizirane obnove i refundaciju troškova obnove, što smatramo pozitivnim pomacima. Međutim, nismo zadovoljni procesom izgradnje zamjenskih kuća u Gradu Zagrebu. Taj segment obnove najviše zaostaje u Zagrebu i nadamo se da će država ubrzati taj proces”, otkriva gradonačelnik.
Potom je zaključio kako Fond solidarnosti nije vreća novaca u koju se posegne po potrebi: “On je strukturiran u tri gradska i pet državnih poziva za zgrade različitih namjena i svaki projekt napravljen je po strogim pravilima Zakona o obnovi i Europskoj komisiji i prolazi dva filtera kontrole – gradski i državni.
Ti projekti nisu mogli biti napravljeni tek tako nego po strogim pravilima. Primjerice, jedna cjelovita obnova škole je trebao zadovoljiti naputak da bude ojačana na tzv. razinu tri, a s druge strane gradnja je morala ostvariti energetske uštede od 20 do 30 posto. Ako to nije bilo zadovoljeno, EU novac smo mogli zaboraviti”, zaključio je.
