Bivši političar kojeg je 2022. SDP ekspresno izbacio iz stranke jer je, kao predsjednik zagrebačke organizacije, htio raskinuti predizbornu koaliciju s Možemo, Viktor Gotovac, ujedno i stručnjak za radno pravo te kandidat za suca Ustavnog suda, na Općinskom radnom sudu dobio je radni spor protiv svog poslodavca – Sveučilišta u Zagrebu.
Sutkinja Općinskog radnog suda u Zagrebu Ida Vrančić naložila je Gotovčevu poslodavcu, Pravnom fakultetu u Zagrebu, da mu isplati 2133 eura i 16 centi uz pripadajuće zakonske kamate.
Gotovac je spor pokrenuo u svibnju 2021., praktički među posljednjima, u valu tužbi djelatnika u javnim službama. Pokrenuli su ga brojni zaposlenici u javnim službama, prije svega u obrazovanju i znanosti, zbog neisplate osnovice uvećane za šest posto u 2016. Govorilo se tada da bi, uspiju li u svojim tužbama, javni službenici mogli “uzeti” od milijardu i pol do dvije milijarde kuna.
PRVI POTEZ NAKON IZBACIVANJA! Viktor Gotovac napisao oproštajnu poruku: A sada u nove avanture…
Stara obaveza
Riječ je, naime, o obvezi koju je država potpisala 2006. za vrijeme Vlade Ive Sanadera, no onda je došla globalna financijska kriza i sindikati i Vlada su se 2011. sporazumno dogovorili da će osnovica godišnje rasti za šest posto kad rast bruto društvenog proizvoda (BDP-a) na međugodišnjoj razini dosegne dva i više posto tijekom dva uzastopna tromjesečja.
To se dogodilo 2015., ali su tada Vlada i Državni zavod za statistiku tvrdili da rast BDP-a nije iznosio dva posto, nego su ga prvi put zaokružili na četiri decimale, pa je povećanje iznosilo 1,9998 posto.
Osim toga, država je isplatu pokušala izbjeći tvrdeći da je sporazum i njegovu izmjenu potpisalo sedam od osam sindikata, točnije nije ga potpisao nego “samo parafirao” Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi, zbog čega je, po njihovu tumačenju, taj sporazum nevažeći. Sud je oba argumenta odbio.
Paradoks
Konkretno, u slučaju Viktora Gotovca, osnovica za plaću trebala je u tom razdoblju biti 5415 kuna i 38 lipa, a ne kao što mu je Pravni fakultet isplaćivao – 5108,84 kn bruto, odnosno u siječnju 2017. po osnovici od 5211,02, a uz to mu pripada i dodatak od 30 posto na plaću u tom razdoblju, što, preračunato u eure, daje razliku u plaći od više od dvije tisuće eura.
U ishod parnice Viktor Gotovac, kaže nam, nije ni sumnjao jer je, podsjeća, Vrhovni sud 2021. zauzeo upravo takav stav. Zanimljivo je što kao pravnik ne smatra da je odluka s pravne strane ispravna.
“To je još jedan paradoks. Da se u mom slučaju i u svim drugim slučajevima sudilo po radnom pravu koje je bilo na snazi prije odluke Vrhovnog suda, rekao bih da nemamo šanse. Štoviše, da sam sudac u tom sporu, ne bih dosudio razliku plaće. No, kako je Vrhovni sud donio odluku da se možemo naplatiti, zašto to ne iskoristiti”, smije se Viktor Gotovac.
VIKTOR GOTOVAC: ‘Smatram da ovaj oblik suradnje nije bio produktivan!’
Nedosljednost sustava
Tema, zapravo, pokazuje nedosljednost i paradoksalnost našeg sustava. Naime, na oglasnim stranicama Ministarstva pravosuđa svakog se dana mogu pročitati deseci ovakvih, gotovo istovjetnih presuda. Sudovi mahom donose odluke u korist zaposlenika u javnim službama. Svi će ti ljudi dobiti novac koji su sudskim putem tražili. No pitanje je koliko je njih odlučilo ući u parnicu protiv države.
“Egzaktne podatke nemam, sigurno je tu riječ o desecima tisuća ljudi, ali je vjerojatno velik broj onih koji su ušli u zastaru i koji nisu na vrijeme pokrenuli spor ili ga nisu ni mislili pokretati.
Pravnik sam, stručnjak za radno pravo, pa pratim novosti u sustavu, no pitanje je koliko je ljudi to iskoristilo”, kaže Gotovac te dodaje da tu odgovornost nije na sindikatima jer su oni, koliko su mogli, obavještavali svoje članove o mogućnostima tužbe.
Kupovanje vremena
Nakon što su počele stizati prve sudske odluke koje su išle u korist zaposlenika, postalo je jasno da se država neće moći izvući od plaćanja dodataka. No, ističe Gotovac, cijela ova situacija ipak je išla u korist vladajućih. Naime, ne samo da je broj plaćenih razlika i dodataka znatno manji nego što je trebao biti s obzirom na činjenicu da se mnogi nisu odlučili na sudski postupak, nego je na taj način kupljeno i malo vremena.
Kao i u brojnim drugim slučajevima, naime, i presuda Općinskog radnog suda u korist Viktora Gotovca još je nepravomoćna, sve se stranke imaju pravo žaliti, što će i učiniti, a pitanje je kada će doći do konačne isplate.
“Zapravo je kupljeno malo vremena dok se taj novac ne isplati, što je olakšalo udar na državni proračun”, objašnjava Gotovac koji se inače protekle dvije godine nije bavio politikom već se posvetio svojoj struci kao predavač na Pravnom fakultetu, a sada i kao kandidat za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske.
U nedavnom intervjuu tu je kandidaturu nazvao osobnom provokacijom i političkim performansom jer je, kako je rekao, svjestan da nema šanse s obzirom na to da je i tu na snazi model kojim se na natječajima i pozivima “signalizira” kandidatima koji će naposljetku proći.
