Gužva i velike pripreme oko blagdana Svih svetih nisu neka novost. Možda je potrošnja nešto veća, no zavirimo li u prošlost, brzo ćemo otkriti kako je u glavnom gradu uvijek bilo velikih priprema oko Sisveta.
No, nije to jedini naziv po kojem Zagrepčanci zovu ovaj važan kršćanski blagdan. Često se u narodu moglo čuti i ‘prvi Božić’ ili ‘mali Božić’. Dan koji je posvećen svim svecima, ali i onima koji to nisu proglašeni, ali su svojim životom živjeli vjeru.
Zagreb ovako nešto ne pamti: U 8:30 jauci, krici i lom na strmoj cesti za Mirogoj
Dan kasnije je Dušni dan kada se prisjećamo najmilijih koji više nisu s nama, no nekako je u tradiciji ostalo da se grobovi posjećuju na blagdan Svih svetih.
Prodaja cvijeća
Sama činjenica kako je Mirogoj pomno izgrađen i uređen već svjedoči s kolikim su se poštovanjem Zagrepčani odnosili prema mrtvima, a pripreme grobova za ovaj dan su i prije stotinjak godina izgledale baš kao i danas, odnosno trajale su danima.
I tada je, doduše ne u mjeri kao danas, bila zastupljena prodaja cvijeća i to ponajviše na Preradovićevom trgu, a kasnije i na Jelačić placu.
Tržnice pune cvijeća i svijeća uoći nadolazećeg blagdana: Ponuda nikad bogatija, a cijene nikad veće
Članak koji je objavljen u Jutarnjem 30. listopada 1913. otkriva kako su se već tada koristili “vienci iz umjetnog cvjeća”.
Regulacija prometa
Zbog pomno uređenih grobova Mirogoj se naziva “cvjetnjakom”, a može se saznati i kako je te godine za Sisvete vrijeme bilo lijepo i toplo.
Iako promet nije bio ni približno kao što je danas, i tada je na snazi bila prometna regulacija pa se tako nije moglo prometovati po Novoj Vesi, a kola koja su trebala ići na Mirogoj, to su mogla preko Kaptola pa Zvorničkom ili pak preko Mlinske i Mirogojske ceste, a posebna je regulacija bila i pri povratku s Mirogoja.
ZET uvodi posebnu regulaciju prometa za blagdan Svih svetih: Donosimo sve detalje
Taj dan je i prosjacima bilo zabranjeno prositi na cestama do groblja, a građane se pozivalo da paze na red i ne gaze po grobovima.
