Broj djece koja su dobila odgodu upisa u prvi razred udvostručio se posljednjih nekoliko godina. Točnije, za ovu školsku godinu, u Hrvatskoj je 4042 djece dobilo odgodu upisa, dok se na razini Zagreba ta brojka kreće oko 900-tinjak mališana.
Novi trend u školama Zagrepčanima diže kosu na glavi: ‘Djecu treba prvo odgajati’
Dob, zrelost i pažnja
Maja Petrošanec, mag. psihologije iz Nastavno-kliničkoga centra koji djeluje pri Edukacijsko-rehabilitacijskome fakultetu obrazlaže da je osnovno polazište dob djeteta, ali važno je pritom procijeniti i stupanj zrelosti koji se odnosi na fizičku, kognitivnu, emocionalnu i socijalnu spremnost za školu.
“Važno je stoga pri procjeni spremnosti za školu sagledati cjelokupno djetetovo funkcioniranje i predvidjeti kako bi to dijete funkcioniralo u skorije vrijeme u školskom sustavu. Jedan od važnih čimbenika je i pažnja koja omogućava djetetu da prati nastavu, slijedi pravila i zadržava se u aktivnostima. Također važno je i da dijete ima razvijene vještine brige o sebi jer ulazi u sustav u kojem se od njega očekuje sve veća samostalnost. No, ne smiju se nikako zaboraviti i zanemariti i predvještine čitanja, pisanja i računanja“, ispričala je Maja Petrošanec za portal Universitas.
Komunikacijske i jezične sposobnosti
Upravo je skupina djece koja imaju odstupanja u komunikaciji često neprepoznata u dječjim vrtićima i/ili na pregledima na upis u prvi razred. Naime, to su djeca koja se jezično izražavaju u skladu s očekivanjima za dob i često su svladala predvještine čitanja, pisanja i računanja no istovremeno otežano sudjeluju u razgovoru, imaju teškoće u jezičnome razumijevanju kao i u razumijevanju socijalnih situacija.
Kako bi odgojno-obrazovni sustav na vrijeme prepoznao i onu djecu kojima je komunikacija usko grlo, važno je educirati stručnjake za prepoznavanje odstupanja u komunikaciji. Naime, dijete koje je komunikacijski osebujno, a nije prepoznato kao takvo često je meta izrugivanja drugih učenika i druge djece ili njegovo razumijevanje socijalnih pravila i socijalnih situacija remeti rad skupine. Ponovno dolazimo do činjenice da sama odgoda nije nužno rješenje već je potrebno unaprijediti sustav procjene i podrške.
Majka zagrebačkog školarca dobila raspored, a onda i ‘slom živaca’: ‘Pa kad ćemo vidjeti djecu?’
Važnost prepoznavanja komunikacijskih poteškoća
Ivana Vuk Parag, logopedinja i Maja Petrošanec, psihologinja iz Nastavno-kliničkoga centra ERF-a najčešće susreću djecu školske dobi i navode da su upravo komunikacijske sposobnosti one koje se najčešće provlače neprepoznate kroz sustav.
“Ukoliko teškoća nije prepoznata na vrijeme, izostaje primjerena podrška, ali i uvođenje prilagodbi ukoliko je dijete upisano u školski sustav. Teškoće se odražavaju na vršnjačke odnose zbog kojih s vremenom može potencijalno doći do sekundarnih teškoća koje se odnose na teškoće mentalnog zdravlja. Neprepoznate komunikacijske teškoće odražavaju se i na učenje zbog slabijeg razumijevanja implicitnih informacija, a roditelje upravo ta pojava često zabrinjava te počinju sumnjati u druge teškoće, poput disleksije ili ADHD-a”, ističu Ivana Vuk Parag i Maja Petrošanec.
Djeca urednih intelektualnih sposobnosti
Danas se razvojni jezični poremećaj, javnosti relativno nepoznat pojam, povezuje uz svako 14. dijete te značajno utječe na usvajanje predvještina čitanja i pisanja. Djeca s razvojnim jezičnim poremećajem su djeca urednih općih intelektualnih sposobnosti koja u pravilu usvajaju jezik jednim drugačijim tempom tako da u očekivano vrijeme izostaje pojava prvih riječi i prvih rečeničnih kombinacija, slabije razumiju jezik od vršnjaka te se generalno “muče” sa svim aspektima jezika.
“U literaturi koja se bavi čitanjem spominje se Matejev učinak koji govori da djeca s početno slabijim predvještinama s vremenom sve više zaostaju za svojim vršnjacima kako u čitanju tako i u školskome uspjehu što se naravno negativno odražava na njihov socioemocionalni razvoj – razina frustracije raste i javlja se otpor prema školi”, kaže Ivana Vuk Parag.
Urušena kvaliteta života
Obitelji često svaki dan osiguravaju podršku djetetu koje nije spremno i usprkos satima provedenima uz knjigu, uspjeh nerijetko izostaje što nepovoljno djeluje na kvalitetu života cijele obitelji. Jedan je dječak urednih kognitivnih sposobnosti, a upisan godinu prerano, tražio je majku da ga upiše u „školu za drugačiju djecu“ radi frustracije jer nije mogao slijediti očekivani tempo učenja.
Zagreb uvodi revoluciju u školske kuhinje: Evo što će ubuduće djeca jesti
“Činjenica da je u Hrvatskoj broj djece koja imaju odgodu u porastu upućuje na potrebu za sustavnim ulaganjem u rani razvoj. Naime, istraživanja su pokazala da se postupci koji se poduzmu u ranome djetinjstvu od rođenja do pete godine, a odnose se na prevenciju i podršku za rizične skupine i djecu kod koje su utvrđene razvojne teškoće, dugoročno isplativiji. U literaturi se često citira takozvana Heckmanova jednadžba koja kaže ulaganje u rani razvoj smanjuje nedostatke te istodobno ojačava ekonomiju“, kažu stručnjakinje s Nastavnog kliničkog centra ERF.
