Posljednjih nekoliko godina Zagreb je, najblaže rečeno, na udaru kritika, što samih stanovnika, što ‘promatrača’ i gostiju koji se žale na trenutno stanje i zagovaraju neka davna vremena – od otpada preko stanja građevina sve do onog neopipljivog ‘duha grada’.
Unatoč žalopojkama o kvaliteti života u Zagrebu, kvaliteta zraka je značajno bolja nego prije pedesetak godina, rekla je u gostovanju na TOP radiju Gordana Pehnec, doktorica znanosti iz Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu.
Navela je i koji su dijelovi metropole zagađeniji od ostalih te priznala da i sama živi u opasnim česticama izloženijem dijelu grada.
Dvije vrste prekoračenja u dvije četvrti
‘Generalno, koncentracije u Zagrebu po pitanju lebdećih čestica rastu u smjeru od sjevera prema jugu. Sjeverni dio grada pa čak i dobar dio centra grada što se tiče lebdećih čestica ima zadovoljavajuću kvalitetu, ali su granične vrijednosti prekoračene u južnom dijelu, na mjernoj postaji Zagreb 3 u Dugavama i na mjernoj postaji Siget koja se nalazi kod Doma zdravlja Siget’, istaknula je Pehnec.
‘Na te dvije postaje osim prekoračenja lebdećih čestica imamo i prekoračenja graničnih vrijednosti za benzo-a-piren, policiklički aromatski ugljikovodik koji je vezan na lebdeće čestice i u biti štetno djeluje na ljudsko zdravlje jer je kancerogen’, upozorila je.
Voditelj Kruno Belko upitao ju je u kojoj se mjeri bilježe ta prekoračenja. ‘Ti rezultati se interpretiraju u skladu s Pravilnikom o praćenju kvalitete zraka i Uredbi o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku’, odgovorila je.
‘To je usklađeno s europskim propisima. Najčešće se promatraju ili srednja godišnja vrijednost, u slučaju benzo-a-pirena, a kod lebdećih čestica se osim srednje godišnje vrijednosti također i gleda broj dana kada je koncentracija veća od 50 mikrograma po metru kubičnom. Godišnje se s takvim prekoračenje tolerira 35 dana’, objasnila je Pehnec.
Više od 35 prekoračenja
‘Na žalost, mi u južnom dijelu grada imamo više od 35 prekoračenja, zna biti 50, a koji puta čak i 70, 80 dana s prekoračenjima koji se gotovo isključivo događaju u zimskom periodu, tijekom sezone grijanja kada imamo dodatno emisije iz ložišta, a također i meteorološku situaciju koja pogoduje zadržavanju onečišćenja uz tlo duže vrijeme’, objasnila je doktorica znanosti iz Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada.
Ipak, istaknula je da zrak koji dišemo u Zagrebu i okolici unazad pedesetak godina nikada nije bio čišći.
‘Kada su s instituta počeli šezdesetih godina počeli mjeriti sumporov dioksid i dim mjerenja su pokazala da su koncentracije tada u Zagrebu bile čak i gore od svima dobro poznatog londonskog smoga iz pedesetih za kojeg znamo da je uzrokovalo hrpu hitnih intervencija i u stvari i smrtnost stanovništva’, rekla je.
‘Tada su dnevne koncentracije sumporovog dioksida u zraku zimi bile preko 1000 mikrograma po metru kubičnom. Danas rijetko kad zabilježimo više od 10 mikrograma po metru kubičnom. To je jedan ogroman pad’, dodala je.
Granične vrijednosti ne znače izravnu štetu po zdravlje
Ova znanstvenica koja je cijeli život posvetila upravo istraživanju, odnosno, mjerenju kvalitete zraka i sama živi u dijelu grada koji je potencijalno zagađeniji. Voditelj ju je upitao je li kvaliteta u tim dijelovima zabrinjavajuća.
‘S obzirom na to da postoje prekoračenja, to je indicija da tu treba djelovati. Grad Zagreb i nadležne institucije već donose mjere i planove da se kvaliteta zraka popravi. Međutim, bitno je naglasiti da, kada se dosegnu granične vrijednosti, to ne znači da će direktno doći do štete po ljudsko zdravlje. Njihova svrha je preventivna, da u stvari krenete djelovati puno prije nego što do takvog štetnog učinka dođe’, rekla je Pehnec.
‘U Europi kontinuirano više od 30 godina bilježimo pad onečišćenja. Situacija danas je puno bolja nego što je bila 60-ih ili 70-ih godina kada je bila u velikoj mjeri zastupljena industrija i upotreba ugljena u toj industriji i općenito u kućanstvima’, objasnila je.
Prijelazno razdoblje do 2035. godine
‘S obzirom na to da je Svjetska zdravstvena organizacija izašla s takvim rezultatima jer oni to rade na temelju evaluacije raznih znanstvenih istraživanja koja su provedena u međuvremenu – svakako je to cilj kojemu treba težiti i mislim da će sukladno tome u stvari uslijediti i postrožavanje zakonske regulative na razini Europe’, rekla je doktorica znanosti osvrćući se na istraživanje Guardiana temeljeno na službenim podacima koje za cijelu Europu prikuplja Europska agencija za okoliš i novim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije objavljenima 2021. godine.
Zagrebački kvart muku muči s divljom gradnjom: ‘Ima velik potencijal, ali i velik problem’
Nove smjernice, naime, traže da se postojeće granične vrijednosti u zakonodavstvu postrože s obzirom na to da nove znanstvene spoznaje pokazuju da su granične vrijednosti kod kojih može doći do štetnog učinka u stvari niže nego što se do sada smatralo.
‘Koliko je realno da se jedna takva razina dopuštenih čestica smanji preko noći i kako mi kao društvo možemo postići te nove standarde?’, upitao je voditelj.
‘Koliko vidim, odredilo bi se prijelazno razdoblje vjerojatno do 2035. godine da se ti ciljevi postignu. Mislim da će se ti ciljevi teško dostići u onim dijelovima Europe u kojima se zimi bilježe povećane razine čestica zbog grijanja na kruta goriva. Što će se dalje po tome pitanju napraviti je izazov i za zakonodavce , ali u stvari i za cijeli energetski sustav’, odgovorila je Pehnec te dodala: ‘Svakako treba dalje raditi na smanjenju emisija iz prometa’.
