Boris Jokić, znanstveni savjetnik zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja, komentirao je požar u zgradi Vjesnika, koji je navodno izbio zbog izazova na Tik-Toku u kojem je sudjelovalo više maloljetnika. “Ovaj požar nije slučajan, nego je rezultat dvije stvari, zapuštenih prostora i zapuštenih ljudi. Zapušteni prostor je fizička zgrada Vjesnika, a zapušteni su i mladi ljudi koji ne čine ono što bismo od njih kao društvo očekivali. Odustali smo i od prostora i od ljudi”, rekao je Jokić.
Govoreći o utjecaju društvenih mreža, istaknuo je da one mogu imati i pozitivnu ulogu, ali da izazovi na Tik-Toku mogu biti izrazito negativni. “Radi se o opasnim tendencijama i trendovima, pogotovo kad imaš 12, 13, 14, 15 ili 16 godina. Onda je dokazivanje nekome i snimanje toga civilizacijsko dno i trebali bismo učiniti sve da mlade ljudi naučimo da budu digitalno pismeni i da ne padaju pod takve utjecaje”, napomenuo je.
Jokić je posebno upozorio na ekstremne izazove koji se šire među mladima. “Tu ima svakakvih izazova, da se pojede deterdžent, da se rade tko zna kakve stvari. Radi se o opasnim stvarima koje mogu imati posljedice za pojedinca, ali i za društvo jer se trendovi šire među mladim ljudima koji nisu ni svjesni njihove opasnosti”, rekao je.
‘Kemija mozga zbog lajka’
O odgovornosti cijelog društva, Jokić je dodao: “Kada govorim o zapuštenim ljudima, onda govorim o tome da bismo trebali povećati odgovornost u društvu. Ona postoji i za starije ljude, za vlast, ali i za mlade ljude. Trebali bismo im, osim o pravima, govoriti i odgovornostima koje imamo. To, nažalost, nakon 35 godina samostalnosti u Hrvatskoj ne činimo.”
Komentirao je i međunarodne pristupe zabrani društvenih mreža mlađima od 15 godina. “Nisam siguran što će te zabrane učiniti, ali one signaliziraju nešto drugo, a to je da su te vlasti odlučile nešto napraviti. To Hrvatska ne čini. Priprijetile su onima koje generiraju te objave, a to su velike firme, tehnološki giganti. S njima treba ući u sukob jer zbog svojih uskih interesa u opasnost dovode društva, posebno mlade ljude”, objasnio je.
Na kraju, Jokić se osvrnuo na utjecaj digitalnih tehnologija na mentalno zdravlje djece. “Kada uđete u psihologiju ili u kemiju mozga koja se događa kod svakog lajka, kod izazova koji snimaš, onda vidite da se radi o izrazito snažnim podražajima. Često u toj dobi nismo sposobni tome odoljeti. Na nama kao roditeljima je da kažemo da ne treba imati mobitel sa sedam godina. Dodao je i: “Što se više koriste digitalni uređaja, to je veća razina anksioznosti i depresije. Veća je i razina usamljenosti. Međutim, izoliranje djece od digitalne tehnologije i neograničeno korištenje imaju jednako negativne učinke. Drugim riječima, trebamo pogoditi mjeru.”
