Hrvatski veterinarski institut danas je u jutarnjim satima sazvao izvanrednu konferenciju za medije zbog slučaja masovnog uginuća goveda na širem području Vrlike. Nakon što je na području Vrlike uginulo više od pedeset goveda, uzorci su poslani na analizu u Zagreb. Premda su stručne službe u početku isključivale mogućnost zarazne bolesti, potvrđeno je kako se radi o bedrenici.
“Antraks, bedrenica ili crni prišt je antropozoonoza (bolest životinja i ljudi) i može se prenijeti na ljude. No, nije jako zarazna i prenosi se uglavnom fizičkim kontaktom, a rjeđe aerosolom. Tu je ključna suradnja veterinara i liječnika. Čim smo dobili potvrdu da se radi o antraksu, aktivirana je epidemiološka služba koji su s veterinarima izašla na teren. Svi će dobiti terapiju.
Prije nekoliko godina smo imali oko 100 zaraženih životinja, no nije bilo nikakvih posljedica jer je reakcija bila promptna. Svi koji su bili u kontaktu sa zaraženim životinjama, dobit će profilaksu, odnosno antibiotik. Epidemiolozi su u kontaktu s četiri obitelji koje su bile u kontaktu s oboljelim životinjama. Neki od njih su već dobili profilaksu”, pojasnio je Krunoslav Capak na današnjoj izvanrednoj konferenciji za medije.
Što je Bedrenica?
Bedrenica je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis. Ta bakterija stvara spore koje su iznimno otporne na vanjske uvjete i mogu preživjeti u tlu desetljećima, dok u vodi mogu opstati i do dvije godine. Spore su otporne na toplinu, hladnoću, dezinficijense i sušna razdoblja. Bolest pogađa domaće i divlje životinje, uključujući goveda, ovce, koze, konje, svinje te divljač, ali može se prenijeti i na ljude.
Bedrenica se najčešće prenosi unosom hrane kontaminirane sporama (poput trave ili sijena) ili udisanjem spora. Prijenos s jedne životinje na drugu nije dokazan. Kod preživača bolest obično ima brz i smrtonosan tijek, često bez izraženih simptoma. U nekim slučajevima moguće je primijetiti teturanje, drhtanje, probavne smetnje i otežano disanje prije uginuća. Nakon smrti životinje, tijelo se brzo nadima, a iz tjelesnih otvora može istjecati taman, nezgrušani krvavi iscjedak.
Životinje oboljele od bedrenice se ne liječe. Provode se mjere kontrole bolesti koje uključuju zbrinjavanje lešina, zabranu kretanja, biosigurnosne mjere, dezinfekciju, kontrolu glodavaca i cijepljenje.
Proglašena krizna situacija zbog pomora stoke: ‘Određen je bedrenički distrikt, kreće cijepljenje’
Što učiniti?
“U slučaju sumnje na bolest ili uginuća životinje potrebno je žurno, bez odgađanja, kontaktirati veterinara te ograničiti kontakt ljudi i drugih životinja s bolesnom životinjom ili lešinom”, upozoravaju iz Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane.
Preporučuje se upotreba zaštitne opreme (maske, rukavice, zaštitna odjeća), a svaka oštećena koža treba biti prekrivena vodootpornim zavojem. Nakon svakog kontakta sa životinjama, nužno je temeljito pranje ruku i dezinfekcija.
Meso i proizvodi životinja za koje se sumnja da su zaražene ne smiju se koristiti u prehrani ljudi i životinja, već se moraju neškodljivo zbrinuti.
Kako se ljudi mogu zaraziti?
Zaraza kod ljudi može nastati:
-
kontaktom s kožom zaraženih životinja ili njihovih proizvoda
-
udisajem spora, primjerice pri radu s vunom, kožom ili kostima
-
konzumacijom termički nedovoljno obrađenog mesa zaraženih životinja
Bolest može uzrokovati tri oblika infekcije:
-
Kožni antraks: najčešći oblik, poznat i kao “crni prišt”, razvija se unutar 3 do 10 dana. Javljaju se tamne, bezbolne ranice, najčešće na rukama, vratu i licu. Uspješno se liječi antibioticima.
-
Plućni antraks: simptomi u početku nalikuju gripi, a mogu brzo napredovati do teške bolesti i šoka. Ako se ne liječi, ima visoku smrtnost.
-
Crijevni antraks: javlja se nakon konzumacije zaraženog mesa. Uzrokuje bolove u trbuhu i visoku temperaturu te također može imati teške posljedice.
Prijenos bolesti s čovjeka na čovjeka izuzetno je rijedak, ali zabilježeni su pojedinačni slučajevi kod kožnog antraksa izravnim kontaktom s kožnim promjenama. Liječenje se provodi odgovarajućim antimikrobnim lijekovima prema preporuci liječnika. Najvažnija mjera zaštite je rano obavještavanje liječnika u slučaju pojave simptoma ili sumnje na zarazu.
Veliki obrat oko misterioznog pomora stoke: Otkrili od čega su zapravo uginule životinje
