Umirovljenicima danas na račune sjeda ono što su mnogi prozvali “13. mirovinom”, a nakon što je u nekoliko probnih balona iznos smanjivan, na kraju se spustio na sićušnih šest eura po godini staža. “Prvi godišnji dodatak na mirovinu bit će isplaćen u petak. Prosječna sveukupna mirovina krajem ove godine dosegnut će iznos od 700 eura, gotovo dvostruko više nego 2016.”, pohvalio se premijer Andrej Plenković.
Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava su istaknuli kako kontinuirano rade na povećanju standarda za sve umirovljenike. “Brojnim dosadašnjim izmjenama mirovinskog zakona unaprijeđen je status umirovljenika i starijih osoba. Tako je omogućena isplata dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu za 115.077 korisnika u listopadu 2025. te im je ukupno mirovinsko primanje povećano za oko 123 eura”, kažu iz resornog Ministarstva.
Iz Ministarstva dodaju da su povećana obiteljske mirovine za 10 posto za više od 209.000 korisnika te su dodatno povećane najniže mirovine za tri posto za više od 324 tisuće korisnika. “Tresla se brda, rodio se miš”, poručuje Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
Bakalar će ostati samo na reklamama
Knežević dodaje kako je problematičan način izračuna obiteljske mirovine, onih koji su 2025. otišli u mirovinu, ali i drugi izračuni, što je sve dodatno pogodovalo tome da Vlada na kraju godine isplati skromnih 217 milijuna eura za umirovljenike. “Bakalar će ostati samo na reklamama za mnoge umirovljenike, a za većinu odojak i purica”, ocijenila je.
Medijalna mirovina od 504 eura je pravi pokazatelj u kakvoj se situcaiji nalaze hrvatski umirovljenici. “Prosječna košarica umirovljenika je 250 eura. Oko 300.000 ljudi je sa mirovinom od 300 eura i manje, a još 230.000 500 eura i manje. Kad i ako plate sve režije, ne ostaje im za košaricu u kojoj se nalaze osnovne namirnice potrebne kako bi preživjeli. O blagdanskoj košarici nema se što pričati. Oni koji se hvale neka probaju živjeti s 300 eura.”
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je kako je svjestan situacije u kojoj se neki od njih nalaze i da mu je žao. “Što ljudi imaju od toga da je njemu žao. Ne treba ih žaliti nego nešto poduzeti”, zaključila je Ana Knežević.
