Hrvatska narodna banka (HNB) donijela je odluku o ograničenju kriterija kreditiranja potrošača, koja će stupiti na snagu 1. srpnja 2025. godine u domaćim bankama.
Mjere su usmjerene na smanjenje rizika povezanih s rastućim kreditiranjem kućanstava i jačanje financijske otpornosti u mogućim nepovoljnim makroekonomskim scenarijima.
Prema novim pravilima, omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka (DSTI) ne smije premašiti 45% za stambene te 40% za nestambene kredite.
Također, omjer iznosa kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu (LTV) ograničen je na najviše 90%.
Osim toga, ročnost stambenih i nestambenih kredita osiguranih nekretninom ograničena je na 30 godina, dok ostali nestambeni krediti ne smiju imati ročnost dužu od 10 godina.
Alarmantno upozorenje za Zagrepčane: Stiže ono čega se svi boje, građani pozvani na oprez
Postojat će iznimke
Unatoč postavljenim granicama, banke će moći odobriti određeni udio kredita izvan tih okvira. Konkretno, do 20% iznosa stambenih kredita i 10% ostalih kredita mogu se odobriti izvan DSTI ograničenja, dok se do 20% kredita može dodijeliti mimo LTV limita.
Ove iznimke prvenstveno će biti dostupne potrošačima koji kreditom rješavaju svoje stambene potrebe, osobito onima koji kupuju svoj prvi dom ili traže nekretninu primjereniju obiteljskim prilikama.
HNB naglašava da se uvedene mjere prvenstveno odnose na nenamjenske gotovinske kredite, dok se ne očekuje značajniji utjecaj na stambeno kreditiranje. Središnja banka istaknula je i da ove mjere pridonose smanjenju inflatornih pritisaka uzrokovanih povećanom potražnjom.
“Nastavit ćemo pratiti učinke ovih mjera”
Kako bi se potrošačima koji su već u procesu procjene kreditne sposobnosti i kupnje nekretnine omogućio dovršetak ugovaranja kredita, ograničenja će stupiti na snagu s vremenskim odmakom. Istovremeno, bankama se daje dovoljno vremena za prilagodbu internih sustava kako bi se osigurala kvalitetna provedba i nadzor nad primjenom mjera.
HNB naglašava da ograničavanje kriterija kreditiranja postaje trajni strukturni element makrobonitetne politike.
“Nastavit ćemo pratiti učinke ovih mjera i njihov doprinos stabilnosti financijskog sustava te dugoročnom održivom gospodarskom rastu. Ako bude potrebno, prilagodit ćemo ih u skladu s razvojem sistemskih rizika i makrofinancijskih uvjeta”, stoji u priopćenju središnje banke.
