Dok većina građana borovnice doživljava kao luksuznu namirnicu čija cijena nerijetko prelazi 11 eura po kilogramu, sve je više onih koji u njihovom uzgoju vide ozbiljnu poslovnu priliku.
Jedna od njih je i Ivana Stojković, bivša stjuardesa iz sela Nikšić pokraj Kragujevca, koja je karijeru u avijaciji zamijenila poljoprivredom – i, kako kaže, nije požalila ni jednog trenutka.
Nakon godina provedenih „među oblacima“, Ivana je ušteđevinu uložila u sadnju plantaže borovnica koju je nazvala “Desine borovnice”. Danas, pet godina kasnije, njezina plantaža obuhvaća hektar i pol zemlje i više od 4.000 grmova, od kojih je polovica već u punom rodu.
Pakleni ‘Omega blok’ zapalit će Europu: Tvrde da se će širiti i prema Balkanu
Berba u punom jeku i u Hrvatskoj
Dok su Ivanine borovnice već spremne za tržište, i u Hrvatskoj je upravo u tijeku sezona berbe koja traje do kraja srpnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Rane sorte dozrijevaju krajem svibnja i početkom lipnja, dok srednje i kasne sorte dostižu zrelost u ljetnim mjesecima. Najbolji uvjeti za uzgoj nalaze se u kontinentalnim dijelovima zemlje – ponajviše u Međimurju, Zagorju, Slavoniji te u Karlovačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji.
Ono što Ivaninu proizvodnju izdvaja od mnogih drugih jest primjena principa regenerativne poljoprivrede – sustava koji potiče zdravlje tla i biljaka kroz prirodne metode. “Koristimo piljevinu, treset i iglice kako bismo razvili korisne gljivice koje pomažu biljkama da budu otpornije i zdravije”, objašnjava Ivana.
Nakon negativnih iskustava s otkupnim stanicama i kašnjenjima u plaćanju, odlučila se za direktnu prodaju kupcima. Ove godine borovnice prodaje po početnoj cijeni od 6,5 eura po kilogramu, s očekivanim padom cijene tijekom sezone, ali nikada, kaže, nije bila prisiljena prodavati po dampinškim cijenama.
Proizvodnja sokova i planovi za džemove
Prošle godine Ivana je proširila poslovanje pokretanjem prerade borovnica, pri čemu su sokovi koje je proizvela rasprodani brže nego što je očekivala. Ove godine planira u ponudu uvrstiti i domaće džemove, čime dodatno širi tržište i povećava održivost poslovanja.
“Najvažniji su znanje i edukacija”, naglašava, dodajući kako uz dobru prihranu, puno sunca, dobar protok zraka i dovoljno vode borovnice razvijaju svoj prepoznatljiv okus i teksturu.
Ivana ističe kako se poljoprivreda može isplatiti – ali samo uz ozbiljan pristup. “Mladima bih poručila da najprije temeljito upoznaju biljku koju žele uzgajati i da ne štede na znanju. Bez toga nema ni kvalitete ni dugoročne proizvodnje”, poručuje ova uspješna poduzetnica koja je dokazala da se i u rodnom selu može živjeti bolje nego na visini od 10.000 metara.
