Kupci u trgovinama u Hrvatskoj uskoro bi mogli doživjeti značajne promjene. Naime, radi se o izmjenama Zakona o zaštiti potrošača kod svih zainteresiranih sudionika, a koje su vezane uz značajno više kazne za kršenje prava potrošača koje bi mogle dosegnuti i 50 tisuća eura.
Između ostalog, radi se o uvjetima reklamacije proizvoda i načinu na koji se provode sniženja u trgovinama. Inače, spomenuti Zakon uskoro bi se trebao naći na javnom savjetovanju.
Tim povodom razgovarali smo s Josipom Kelemenom iz platforme za zaštitu potrošača ‘Halo, inspektore!‘ koja je bila među prvima koja je pozvala na raniji bojkot trgovina kao prosvjed na povećanje cijena. Također, na Facebook stranici ‘Halo, inspektore’ redovito se objavljuju prakse u trgovinama kojima se krše prava kupaca.
‘
‘To vrijeđa i intelekt svakog potrošača’
Vezano uz izmjene Zakona, Josip Kelemen poručio je da platformu ‘Halo, inspektore‘ pritom nisu konzultirali. “Oni su pokrenuli konzultacije s nekim drugim udrugama koje su inače u poziciji da su sufinancirane od strane države za njihov rad. Mi zapravo očekujemo javnu raspravu koja će se provesti nakon što se objavi taj prijedlog novog Zakona za zaštitu potrošača”, poručio je.
“Mi definitivno jesmo za i mi smo svih ovih godina unazad tražili da se povećaju kazne za prekršitelje Zakona o zaštiti potrošača, time što je zaista bilo i zavaravajuće prakse, obmanjivanja potrošača, dovođenja potrošača u zabludu, posebno u tijeku sezone sniženja i akcija. Razne akcije su nama zapravo nedovoljno poznate, zbunjuju nas i iznenadi nas kada netko napiše akcija, a sniženje je zapravo nula posto. To je čisto zavaravanje i dovođenje potrošača u zabludu. To vrijeđa i intelekt svakog potrošača koji vidi što se događa na policama”, navodi Kelemen.
Kelemen je poručio i da praksa u drugim europskim zemljama pokazuje da drastične kazne smanjuju broj prekršaja i utječu na bolji odnos prema potrošačima. “Trgovci u Hrvatskoj trenutno nerado prihvaćaju reklamacije, što je nedopustivo. Ako je proizvod neispravan ili upitne kvalitete, on automatski ne može biti u prodaji i treba se i može reklamirati. Često se događa i da se prodaju proizvodi puni plijesni i s isteklim rokom trajanja. Zaista se ima što mijenjati”, napominje.
Kupce na polici trgovine dočekao užas, šire se fotografije: ‘Odvratno, baš ponižavanje’
‘Maksimalne kazne su zapravo smiješne’
Kelemen je napomenuo i da bi uvođenje drastičnih kazni za trgovačke lance trebalo poboljšati situaciju. “Trenutne kazne se praktički mogu otplatiti u jednom danu, a nekad i u roku jednog sata. Maksimalne kazne za određene prekršaje su zapravo smiješne. Trgovci to u pravilu radije plate nego da idu na sud. Neke kazne su i od stotinjak eura, a neke su i dalje iskazane u kunama.
Zaključno, Kelemen je napomenuo i da bi novi Zakon trebao urediti reklamacije nakon online kupovine te kupovine preko granice. “Zakon bi trebao urediti i da se proizvod, ako je neispravan nakon otvaranja ambalaže, automatski može vratiti i dobiti zamjenski proizvod”, poručio je.
O izmjenama Zakona o zaštiti potrošača razgovarali smo i s Anom Knežević, predsjednicom Hrvatske udruge za zaštitu potrošača. “Dobro je da se uvode strože kazne, to vidimo iz ovih inspekcijskih nalaza da ima jako puno prekršaja, znači da trgovci ne reagiraju na te kazne, odnosno da su im te kazne preblage. Dobro je što će se mijenjati”, poručila je Knežević na početku razgovora.
‘Jako puno ljudi strada zbog toga’
Knežević je napomenula da bi, uz Zakon o zaštiti potrošača, trebalo mijenjati i Zakon o obveznim odnosima jer ima dio koji se odnosi na jamstvo i na materijalni nedostatak, a to ne regulira Zakon o zaštiti potrošača, nego upućuje na odredbe Zakona o obveznim odnosima.
“Te odredbe iz Zakona o obveznim odnosima, prema našem iskustvu, svakog dana dobijemo 30 mailova i na telefonu smo četiri sata s potrošačima kojima imaju problema vezano uz stavke o materijalnom nedostatku i uz jamstvo. “Većina trgovaca primjenjuje popravak proizvoda, iako se radi o skupim uređajima, a popravak je u razumnom roku, što može trajati jako dugo”, objašnjava.
“Na to smo upozorili i na to ćemo inzistirati i jako puno ljudi strada zbog toga, neki ljudi tuže, ali znate kako to ide na našim sudovima. Izmjena Zakona o obveznim odnosima je bila svrha da se smanji elektronički otpad i da se što više popravlja, ali ljudi ne mogu čekati pa kupe nove i zapravo se stvara više elektroničkog otpada”, objašnjava Knežević.
“Mislim da bi Ministarstvo trebalo uvažiti naše prijedloge jer ih mi donosimo iz iskustva i kontakta s potrošačima. Očekujemo da se napravi jedna cjelovita analiza, oni to obično usklađuju s odredbama iz Europske komisije. Zakon je bitno promijeniti na način da štiti potrošače, a ne da bude na njihovu štetu”, zaključila je Knežević.
