Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2023. godini u Hrvatskoj je 22,61% stanovništva bilo starije od 65 godina, što iznosi oko 900.000 osoba. Ovaj udio stavlja Hrvatsku među najstarije nacije u Europi.
Starije osobe posebno su pogođene siromaštvom. U 2023. godini, 34,8% osoba starijih od 65 godina bilo je u riziku od siromaštva. Žene su bile izloženije ovom riziku s 38,8%, dok je kod muškaraca taj postotak iznosio 29,3%. Posebno su ugroženi stariji samci; čak 59,9% njih bilo je u riziku od siromaštva.
Osim rizika od siromaštva brojni stariji trpe i različite oblike nasilja, iako se ta tema malo istražuje, a broj prijava je nizak jer se žrtve boje, srame ili čak štite počinitelja, koji je često član obitelji.
U godinu dana zabilježeno više od tisuću žrtava
Pučka pravobraniteljica upozorava da podaci nisu dovoljno jasni – ne razlikuje se nasilje nad starijima od rodno uvjetovanog nasilja, a najugroženije su starije žene. Ured pravobraniteljice sada je, kroz izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, uključen u rad Povjerenstva koje prati i poboljšava sustav zaštite, što će im omogućiti bolju zaštitu starijih osoba.
U Izvješću za 2024. godinu, pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter istaknula je da prikupljanje točnih podataka mora biti osnova za preventivne mjere i učinkovitiji odgovor na nasilje, što bi prema njoj trebalo postati jedan od državnih prioriteta.
Tijekom 2023. godine zabilježeno je preko tisuću starijih osoba kao žrtava obiteljskog nasilja – prema MUP-u ih je bilo 1.059, dok su sudovi evidentirali 854 slučaja, od čega je 567 žrtava bilo žena, a 287 muškaraca. Ministarstvo rada i socijalne politike zabilježilo je još 602 slučaja zanemarivanja potreba starijih osoba. Međutim, ti brojevi ne pružaju cjelovitu sliku nasilja nad starijima, niti otkrivaju njegove uzroke.
Država dijeli vaučere za režije: Naknada iznosi 70 eura, evo kako ostvariti pravo
Pošast: Sukobi oko imovine
Pučka pravobraniteljica upozorava da mnoge pritužbe pokazuju kako su sukobi oko imovine i neriješeni pravni odnosi u obitelji često povezani s nasiljem nad starijima. Nasljeđivanje, podjela imovine i s time povezane napetosti mogu dovesti do različitih oblika zlostavljanja, osobito prema starijim članovima obitelji koji su često vlasnici sporne imovine.
Nadležne institucije takve slučajeve najčešće rješavaju od incidenta do incidenta, bez šireg razumijevanja uzroka. Oblike nasilja koji nisu fizički često i ne prepoznaju, a postojeći mehanizmi zaštite uglavnom su usmjereni samo na fizičko nasilje.
U Izvješću za 2023. godinu preporučeno je dodatno educirati zaposlenike MUP-a i Hrvatskog zavoda za socijalni rad, no budući da nije bilo većih pomaka, ta se preporuka ponavlja i za 2024. godinu. Organizacija B.a.b.e. također se bavi ovim problemom kroz projekt puSHEd – protect, understand, support: Help the elderly, koji razvija specifičnu podršku starijim ženama žrtvama nasilja.
Podsjetila na užas u Daruvaru
Pučka pravobraniteljica osvrnula se i na tragični slučaj ubojstva u Domu za starije i nemoćne osobe u Daruvaru, koji je nazvala jednim od najtežih zločina u ustanovama socijalne skrbi u Hrvatskoj. Naglašava potrebu temeljite analize kako bi se spriječili slični slučajevi u budućnosti.
U tom kontekstu spominje i novu Preporuku Vijeća ministara o suzbijanju zločina iz mržnje. Ističe kako Kazneni zakon trenutno ne prepoznaje dob kao osnovu za zločin iz mržnje, što smatra propustom. Zato preporučuje proširenje zakonski zaštićenih karakteristika kako bi i starije osobe bile posebno zaštićene od takvih zločina.
