Među adventskim običajima u Zagrebu i njegovoj bližoj okolici, najistaknutiji su običaji na Barbinje, 4. prosinca i na Nikolinje, 6. prosinca. Zabilježena je tradicija ophoda barbaraša ili čestitara na Sv. Barbaru i srećonosni prvi posjet kući muškog poznanika.
Običaji vezani uz Sv. Nikolu i sv. Luciju
Brojni su božićni običaji nekada bili uvriježeni u Zagrebu, a neki od njih danas su iščeznuli. Dr.sc. Lidija Bajuk s Instituta za etnologiju i folkloristiku ispričala je za Zagreb.info kako su Zagrepčani nekada obilježavali blagdan svetog Nikole i svete Lucije.
”Od sredine 19. stoljeća uvečer uoči Nikolinja zagrebačke bi domove s djecom obilazili maskirani likovi pravičnoga Biskupa ili Sv. Nikole i strašnog Vraga ili Krampusa koji bi obdarili tijekom kalendarske godine poslušnu djecu, a brezovom šibom ili odnošenjem u Krampusovu košu prijetili neposlušnoj djeci”, istaknula je.
Na Sv. Luciju djevojkama i ženama bilo je zabranjeno baviti se ručnim danom, da ne pokvare vid.
Od Lucinja do Božića muški bi ukućanin svakodnevno pomalo ručno izrađivao drveni stolček za navodno prepoznavanje mjesnih coprnica na polnoćki, u istom se razdoblju gatalo o godišnjim vremenskim prilikama.
Ovako se prije Sv. Nikola slavio u Zagrebu: Jedan trgovački izlog danima je plašio građane
Ovisno o tome jesu li zagrebačke obitelji podrijetlom iz kontinentalnih ili jadranskih hrvatskih područja, danas se u Zagrebu ustalilo obilježavanje Sv. Nikole, odnosno Sv. Lucije roditeljskim noćnim ili ranojutarnjim umetanjem darova.
”To su slatkiši, voće, knjige, igračke krišom ubačene u zimsku obuću koju djeca uvečer očiste i postave na prozorsku dasku, također i javnim darivanjem djece u organizaciji lokalnih predstavnika vlasti, tvrtka, kulturnih ustanova, dobrotvornih udruga i slično”, pojašnjava.
Na Sv. Luciju ustalio se i običaj sijanja pšenice, na zagrebačkom području donedavno ponegdje još uobičajen na Barbinje ili na Nikolinje.
