Do početka rusko-ukrajinskog sukoba u veljači 2022. godine, ruski plin na području EU nije predstavljao geostrateški izazov i problem s kojim se treba pozabaviti u bliskoj budućnosti. No, Putinove trupe su krenule u invaziju, a s njom su stigle i sankcije divu s istoka, a kasnije i djelomični prekid opskrbe na tlu Unije.
Kako bi se energetski dodatno osamostalili, čelnici EK još tamo od početka rata traže alternativne pravce i opskrbne linije kako bi se Rusija zaobišla i tako stabilizirala opskrba kućanstvima. Neki koraci su već poduzeti, a ako se priča o energetskoj neovisnosti dodatno intenzivira, bit će to itekako blagonaklono našim novčanicima.
Europska komisija predstavila je akcijski plan za cjenovno pristupačnu energiju koji bi trebao donijeti značajne uštede, procijenjene na 45 milijardi eura u prvoj godini i čak 260 milijardi do 2040. godine. Izazovi su višestruki, treba misliti i na obećanu dekarbonizaciju te smanjenje cijena.
Happy to present our #AffordableEnergyActionPlan in #TTE @EUCouncil today
My clear message:
There will be no backtracking on the green agenda in🇪🇺
We need more clean energy to bring down prices, decarbonise & enhance our securityWill soon present roadmap 2phase out🇷🇺imports pic.twitter.com/saHmiwkD4n
— Dan Jørgensen (@DanJoergensen) March 17, 2025
Veliki akcijski plan
Naime, kako je rekao povjerenik za energiju i stanovanje Dan Jorgensen u intervju za Europsku novinsku redakciju ,“to će omogućiti uštede od preko 200 eura prosječno po kućanstvu”. Usput je istaknuo da je EU od početka rata u Ukrajini smanjila uvoz ruskog plina s 45 % na 13 %, no i dalje izdaje značajna sredstva za rusku energiju.
Kako bi se to ostvarilo, treba rezati birokratske postupke. Piše se da je ponekad potrebno i do deset godina za dobivanje potrebnih dozvola kada su energenti u pitanju, a EK putem svog akcijskog plana želi taj proces ograničiti u trajanju na šest mjeseci.
Podsjećamo, za mnoge je trend rasta cijena neizdrživ. U rujnu 2024. cijene struje i plina povećane su za 10%, što je dodatno opteretilo proračune građana. Prosječni godišnji trošak za struju bez vladinih mjera iznosio je 584 eura, dok je s mjerama bio 482 eura. Ostvari li EU svoje ciljeve, prosječno kućanstvo moglo bi spremiti preko 200 eura. Taj novac mnogima nešto predstavlja.
Poslodavac nudi plaću do 3500 eura neto: Ne traži fakultet, ovu vještinu mnogi već imaju
