Blagoslov kuće stoljetna je tradicija među katolicima, vjerski obred kojim svećenik posjećuje obitelji, blagoslivlja njihov dom i moli za njihov duhovni napredak. Ovaj čin započinje na blagdan sv. Stjepana i traje do završetka božićnog vremena, no često se proteže i dulje, ovisno o veličini župe.
Blagoslov uključuje molitvu i zaziv Božjeg blagoslova za sve članove obitelji, s ciljem da zajedno dijele životne izazove, radosti i tuge u kršćanskom duhu.
Djelotvornost blagoslova, kako ističu svećenici, ovisi o vjeri i otvorenosti obitelji prema Isusu Kristu. No, što se događa kada duhovni čin postane povod za društvene prijepore.
Evo gdje je poznati velečasni Zlatko Sudac, ljudi ga viđaju: ‘Kod nas vodi mise’
Slučaj u župi
Unatoč duhovnoj srži blagoslova, posljednjih godina javnost sve više raspravlja o financijskim aspektima ovog obreda. Jedan je slučaj u župi Odra Sisačka izazvao ogorčenje kad je svećenik javno objavio popis imena župljana, njihovih adresa i iznosa darova koje su dali za blagoslov.
Iznosi su varirali od 10 do 200 eura, što je, s obzirom na siromaštvo regije i posljedice potresa, izazvalo osudu mnogih.
“Mnogi ovdje jedva spajaju kraj s krajem. Ovo je sramota i neprihvatljivo,” komentirali su stanovnici, dodajući kako su najniži darovi stigli od umirovljenika koji već žive na rubu egzistencije. Slučaj je otvorio pitanje: smije li se duhovni čin uvjetovati financijskim prilozima?
Stav Crkve
Hrvatska katolička mreža jasno je poručila da vjernici nisu obvezni davati novčane priloge prilikom blagoslova kuća. To je ujedno i podatak koji rijetki znaju. Naime, većina ljudi misli da je dužna platiti za blagoslov. “Nikoga se ne smije prozivati niti dovoditi u neugodnu situaciju zbog visine dara,” naglasili su, dodajući da je velika šteta za Crkvu kad pojedinci narušavaju pastoralni smisao obreda.
Zagrebačka nadbiskupija također se osvrnula na ovaj problem, pozvavši na veću osjetljivost prema vjernicima. “Blagoslov bi trebao biti duhovni susret i povezivanje, a ne prilika za prikupljanje novčanih sredstava,” stoji u njihovom priopćenju.
Procjene govore da Crkva na blagoslovima kuća uprihodi značajna sredstva – više od 17 milijuna eura godišnje. Ipak, u mnogim župama taj novac koristi se za pokrivanje osnovnih troškova župe: naknade za župnika, režije, tekuće radove i projekte. U nekim slučajevima dar za blagoslov služi kao godišnji doprinos župljana, no iznos nije obvezujući.
Svećenik zgrozio mještane popisom koji je napravio nakon blagoslova kuća: ‘Velika sramota’
Povratak duhovnim vrijednostima
Iako financijski aspekt blagoslova kuća izaziva prijepore, Crkva i vjernici pozvani su vratiti fokus na duhovnu dimenziju ovog obreda. Duhovni susret, molitva i zajedništvo trebaju biti u središtu pažnje, dok bi dar trebao ostati izraz zahvalnosti, a ne obveza.
Praksa blagoslova kuća podsjetnik je na važnost iskrene vjere i zajedništva u kršćanskom životu. Međutim, događaji poput onih u Odri Sisačkoj ukazuju na potrebu za većom odgovornošću i suptilnošću u pristupu vjernicima, kako bi se izbjegla sablazan i očuvala bit ovog svetog čina.
