Na Uskrsni ponedjeljak, 21. travnja 2025. godine, svijet je potresla vijest o smrti pape Franje, koji se dugo borio sa zdravstvenim problemima. Prema tradiciji, njegovog nasljednika odabrat će Kardinalski zbor putem konklave. Radi se o glasanju u kojem pravo sudjelovanja u ovom trenutku ima 138 kardinala, koji nisu stariji od 80 godina. Konklava obično započinje od 15 do 20 dana nakon smrti Pape, a glasanje se odvija u strogoj tajnosti unutar Sikstinske kapele. Kada određeni kardinal dobije većinu glasova, bijelim dimom iz kapele označava se da je glasanje završeno i da je novi Papa izabran. Uoči početka konklave, u ovom serijalu predstavljamo vam kardinale koji se najviše spominju kao mogući nasljednici Franje.
Jedan od kandidata koji će se naći na konklavi je i kardinal Marc Ouellet iz Kanade. Više od deset godina vodio je Vatikanski biskupski dikasterij, koji je odgovoran za odabir kandidata za biskupe. Rođen je u francuskom dijelu Kanade te odrastao u ne pretjerano pobožnoj katoličkoj obitelji u Quebecu. Jedno je od osmero djece, a otac mu je bio farmer. Tek kao tinejđer približio se katoličkoj vjeri.
Nakon završenog studija na Sveučilištu Laval, dobio je i teološku licencu na Sveučilištu u Montrealu. Za svećenika je zaređen 1968. i nakon što je dvije godine služio u Kanadi, dvije je godine predavao španjolski jezik u Bogoti u Kolumbiji, gdje je 1972. stupio u red Sulpicijanaca.
Najveći favorit za novog Papu: Uspoređuju ga s Franjom, a zbog jednog bi mogao ući u povijest
Jako obrazovanje
Zatim je poslan u Rim, gdje je 1974. stekao licencu iz filozofije na Sveučilištu sv. Tome Akvinskog (Angelicum), dok je studirao germanistiku u Innsbrucku u Austriji. Nakon nekog vremena provedenog u sjemeništu u Kanadi, vratio se u Rim i 1982. završio studij dogmatske teologije na Sveučilištu Gregoriana. Sljedećih dvanaest godina predavao je u sjemeništima i služio kao rektor u Kolumbiji i Montrealu sve dok nije došao predavati teologiju na Institut Ivana Pavla II. za studije braka i obitelji u Rimu, gdje je bio od 1996. do 2002.
Papa Ivan Pavao II. Ouelleta je za biskupa posvetio 2001, a godinu dana kasnije imenovao ga je nadbiskupom Quebeca i primasom Kanade. Kardinalom je imenovan 2003., a od 2010. prefektom Kongregacije za biskupe, kao i predsjednikom Papinske komisije za Latinsku Ameriku. Papa Franjo uzdigao je Ouelleta u red kardinala-biskupa 2018., izjednačavajući ga u svakom pogledu s kardinalima koji su dobili titulu prigradske crkve.
Kardinal Ouellet podnio je obveznu ostavku na svoje kurijske dužnosti nakon što je u lipnju 2019. navršio 75 godina. No, papa Franjo je njegovu ostavku odbio i prihvatio je tri i pol godine kasnije, 30. siječnja 2023., navodeći da je to s obzirom na to da je dosegao “dobnu granicu”.
Teške optužbe
Iako je bio jean od vodećih kandidata pri prošlom odabiru pape kad je izabran Franjo, njegovi izgledi možda i nisu tako snažni, iako je na kladionicama zauzeo sedmo mjesto. Naime, iako je porekao optužbe, kardinala Ouelleta su u domovini dvije žene optužile za seksualno zlostavljanje. Druga od tih dviju optužbi objavljena je 19. siječnja 2023. u francuskom progresivnom katoličkom časopisu Golias. Kako je papa Franjo njegovu ostavku odobrio samo 10-ak dana kasnije, mnogi su toi povezali s optužbama.
Njegov episkopat formiran je kroz izazovno sekularno okruženje Quebeca gdje se odupirao protivljenju pridržavanja crvenog učenja, posebice o životnjim pitanjima. Uglavnom je konzervativan, no ima postkoncilski pogled na svijet koji je mijenja s vremenom i papama.
Branitelj je svećeničkog celibata i čvrsto se protivi ženskom ređenju, no zalaže se za davanje veće uloge ženama u Crkvi. Također, protivi se istospolnom braku te redefiniranju građanskog braka. Pohvalio je Humanae Vitae, encikliku enciklika pape Pavla VI. koju je proglasio 25. srpnja 1968. Ona govori o vrijednosti ljudskog života, o spolnosti i kontroli rađanja. Izražava protivljenje kontracepciji i pobačaju.
Zbog pitanja o izbjeglicama izjurio s intervjua: Kontroverzni kardinal mogao bi biti novi Papa
