Loše vrijeme ovih dana zabrinulo je hrvatske ratare koji svakog jutra s velikom zabrinutošću gledaju u nebo i pitaju se kada će napokon prestati padati kiša koja im zadaje velike probleme.
Kiša koja neprestano pada stvorila je veliku nelagodu među ratarskom zajednicom, a strahovi su usmjereni prema budućnosti jesenskih usjeva.
Mato Brlošić, predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), izjavljuje kako je količina kiše dosad bila iznimno visoka te kako su ratari izrazito zabrinuti zbog mogućih posljedica na jesenske usjeve.
“Posebno loša situacija trenutno vlada na zapadnom dijelu Hrvatske gdje još uvijek nije obavljena sjetva na značajnom dijelu površine, a vjerojatno ni neće biti. Trenutno nam niti jedna kap kiše nije dobrodošla, posebno kada je riječ o jesenskim usjevima koji su sada u fazi zrenja. Ako kiša nastavi padati sljedećih 10-15 dana, izravno će nanijeti velike štete ječmu, pšenici i uljanoj repici”, objašnjava Brlošić, izražavajući također zabrinutost zbog pojave toksina koji dodatno pogoršavaju situaciju.
Osim nepovoljnih vremenskih uvjeta, ratare muči i niska cijena pšenice na domaćem tržištu u usporedbi s europskim tržištem.
“Cijena pšenice na hrvatskom tržištu očito nije u skladu s ponudom, potražnjom i vremenskim uvjetima. Kada usporedimo cijene pšenice u Hrvatskoj s cijenama na francuskoj burzi, čudno je kako je cijena u Hrvatskoj toliko niža, iako se radi o istom tržištu. Očigledno postoje velike špekulacije”, ističe Brlošić, naglašavajući kako su ratari već pretrpjeli gubitak od 500 eura po hektaru.
“Čak i ako postignemo najbolji urod ove godine, nećemo uspjeti pokriti troškove”, kaže Brlošić, dodajući kako je samo pitanje koliki će taj gubitak na kraju biti. “Može iznositi 500, 600, 700 ili čak 800 eura po hektaru”, dodaje.
Ključnu uloga u cijeni pšenice ima talijansko tržište, prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede. Na pitanje zašto je cijena pšenice u Hrvatskoj znatno niža od cijene na pariškoj burzi, iz Ministarstva poljoprivrede odgovaraju da se unutar europskog tržišta formiraju različite razine cijena, ovisno o lokalnim uvjetima trgovine i stanju ponude i potražnje.
“Pitanje potražnje s talijanskog tržišta, koje je tradicionalno tržište za prodaju hrvatske pšenice, ključno je za određivanje cijene hrvatske pšenice”, ističu iz Ministarstva poljoprivrede.
IPAK ĆE POSKUPJETI: Evo koliko će na kraju rasti cijena vode u Zagrebu
S obzirom na niske cijene pšenice, postavlja se pitanje kakve će posljedice to imati na cijenu kruha u jesen. Već sada je cijena nekih vrsta kruha u trgovinama premašila četiri eura po kilogramu.
“Kako su cijene pšenice tako niske, građani bi već sada trebali plaćati niže cijene kruha, ali to se nije dogodilo. Kada bismo se vratili unatrag od cijene koju plaća potrošač za kruh, jasno se vidi koliko je cijena pšenice nesrazmjerno niska. Ako se vremenske neprilike nastave, cijena kruha bi mogla znatno porasti od jeseni. Cijene u maloprodaji nisu pale kada je trebalo, pa je teško očekivati da neće porasti ako dođe do nestašice pšenice”, zaključuje Brlošić.
