Hrvatski sabor u petak je izglasao Zakon o središnjem registru stanovništva sa 116 glasova “za”, tri suzdržana i pet “protiv”. Ovaj zakon uspostavlja digitalnu bazu podataka koja će zamijeniti Popis stanovništva, omogućujući automatsko povezivanje podataka iz različitih registara i evidencija.
Registar će voditi Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava, a podaci će se ažurirati u realnom vremenu. U njega će biti uključeni hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj, stranci s prebivalištem ili boravištem u zemlji te po prvi put i Hrvati s prebivalištem izvan Hrvatske.
Baza će sadržavati informacije o broju i rasporedu stanovništva, socijalnim, ekonomskim i migracijskim podacima, srodstvu, kućanstvima te ključnim osobnim podacima poput OIB-a, državljanstva, prebivališta i invaliditeta.
U punu primjenu trebao bi krenuti od 2026.
Središnji registar stanovništva omogućit će precizniji izračun dohotka po članu kućanstva te olakšati provođenje socijalnih politika i administrativnih postupaka. Građani će moći digitalno pristupiti svojim podacima, a registar će sadržavati i podatke o srodstvu i kućanstvima. U posebnom dijelu registra moći će se dobrovoljno unijeti podaci o izvanbračnoj zajednici, vjeri, materinskom jeziku i nacionalnosti.
Iako je njegova puna primjena planirana od lipnja 2026., prava nacionalnih manjina i dalje bi se temeljila na podacima iz Popisa stanovništva iz 2021. godine do kraja 2033. godine. To bi značilo da manjine zadržavaju pravo na saborske i lokalne predstavnike te upotrebu manjinskog jezika do tog roka.
Ovo je izazvalo kritike Mosta, čiji su zastupnici smatrali da se time manjine privilegira i odgađa stvarna primjena registra. Vlada je potom izmijenila zakon tako da se do 2033. sva prava temeljena na udjelu u stanovništvu odnose ne samo na manjine, već i na hrvatski narod. Mostovci su ostali pri stavu da se registar tako praktički neće koristiti do 2033. godine.
Mrak-Taritaš i Orešković traže da se makne ograda s Markova trga: ‘Simbol Plenkovićeve vladavine’
Hodžić prozvao Grmoju za ‘obmanjivanje javnosti’
Ovom stajalištu proturječio je Vladimir Bilek iz Kluba nacionalnih manjina, tvrdeći da se zakon samo usklađuje s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Armin Hodžić također iz Kluba nacionalnih manjina prozvao je Mostovca Nikolu Grmoju za “obmanjivanje javnosti”, dok je SDP-ov Arsen Bauk pojasnio da se primjena članka 45. zapravo odgađa do 2037. godine. Prema njegovim riječima, bez novog zakona, nacionalne manjine bi svoja prava ostvarivale na temelju Popisa iz 2021. do lokalnih izbora 2037. godine.
Bauk je naglasio da se zakon više odnosi na Hrvate nego na manjine te kritizirao pokušaje stjecanja političkih poena na međunacionalnim odnosima. Amandmani SDSS-ova Milorada Pupovca, kojima je tražio veću transparentnost uvida u osobne podatke građana te mogućnost ispravka i brisanja podataka iz registra koji su uneseni dobrovoljno, nisu prihvaćeni.
Nadalje, popis stanovništva 2021. u Hrvatskoj koštao je oko 177,3 milijuna kuna (približno 23,5 milijuna eura). Ovaj iznos uključivao je troškove honorara za popisivače i kontrolore, IT infrastrukturu, obradu podataka i ostale logističke troškove. Popis je zbog pandemije COVID-19 i poteškoća u provođenju nekoliko puta produljivan, što je dodatno povećalo troškove.
