Prema europskoj direktivi i zakonu o gospodarenju otpadom, Hrvati bi do 2025. trebali reciklirati 55 posto, a do 2035. 65 posto ukupnog otpada. Hrvatska ga trenutačno razvrstava manje od 30 posto, prema posljednjim podacima Eurostata, pokazuje ovo mjesečni HRejting HRT-a.
Neka od pitanja postavljenih u istraživanju građanima bila su razvrstavaju li otpad, a ako ne zašto ne to ne čine, što najviše odvajaju te koje su prepreke u razvrstavanju.
Njih 40,7 posto ispitanika izjasnilo se da u potpunosti razvrstava, 23,8 djelomično, 32,6 posto ispitanih uopće ne razvrstava, no nije ista situacija u svim dijelovima zemlje.
Ne razdvajaju svi jednako
Na sjevernom dijelu Jadrana 57 posto ih kaže da razvrstava u potpunosti, zatim slijedi sjeverozapadna Hrvatska s 55,1 posto, Zagreb i okolica 43,6 posto, dok najmanje u razvrstavaju Dalmatinci, svega 25,1 posto.
Građani su kao glavni razlog nerazvrstavanja naveli nedostatak uvjeta u domaćinstvu, a desetak posto navodi da lokalna vlast nije stvorila uvjete za razvrstavanje. 3,2 posto je priznalo da su jednostavno lijeni.
Prema rezultatima istraživanja, građani su stvorili naviku odvajati papir, plastiku, metalnu ambalažu i limenke, Međutim oko ulja od kuhanja i lijekova se ipak znatno rjeđe potrude.
Više od 50 posto Dalmatinaca, oko 50 posto stanovnika središnje i gorske Hrvatske, gotovo 50 posto stanovnika Zagreba i okolice, kao i Slavonije, Baranje i Srijema smatra da gradovi i općine nisu spremni za gospodarenje s otpadom, dok je sjever Hrvatske, kako kopneni tako i morski, svojim lokalnim upravama dao bolju ocjenu.
Učestalost odvoza otpada naišla je ipak na manje kritike, a diljem zemlje mahom je oko 30 posto onih koji smatraju da bi se otpad trebao češće odvoziti.
Istraživanje je provedeno na uzorku od 1400 ispitanika od 17. do 19. listopada. Najveća pogreška iznosi +/- 2,95%, a razina pouzdanosti 95%.
