Brojne Zagrepčane je uznemirila u ponedjeljak vijest da su u jednoj osnovnoj školi potvrđena tri slučaja hripavca, bolesti koju karakterizira jaki, tzv. magareći kašalj, a uzrokuje ju bakterija Bordetella pertussis.
Nakon Splita hripavac potvrđen i u Zagrebu, iz HZJZ-a poručili: ‘Poduzimamo sve potrebne mjere’
Razgovarali smo s profesorom Brankom Kolarićem, ravnateljem Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, Andrija Štampar, koji nam je otkrio da je u posljednjih desetak dana, u Zagrebu zabilježeno devet aktivnih slučajeva, a do sada je ove godine glavni grad Hrvatske zabilježio 22 slučajeva.
(Foto: Ranko Suvar / CROPIX)
Aktivni slučajevi u Zagrebu obuhvaćaju djecu koji idu u osnovnu školu, u rasponu od petog do osmog razreda.
“Bolest je najopasnija za dojenčad, djecu u prvoj godini života i kod njih može izazvati zastoj disanja i smrtni ishod. Stoga, kao prevenciju, vanjski kontakti zaraženih koji su roditelji djece do godine dana starosti uzimaju antibiotik. Kod ovih slučajeva ne očekujemo komplikacije niti ih, koliko znam trenutno ima”, rekao je Kolarić.
Ipak, upozorio je da sama bolest može biti dosta dramatična.
“Počne kao prehladica, a zatim krene žestoki kašalj. Oči vam se izbeče, kao i jezik i ti napadi su jako iscrpljujući”, opisao je Kolarić.
Dodao je i da kod odraslih takav kašalj može biti vrlo naporan, dovesti do komplikacije u vidu upale pluća te biti opasan za ljude s dodatnim oboljenjima, primjerice srčanim bolesnicima.
Zagrebačka procijepljenost: Dobra, ali trebalo bi bolje
Hripavac je, nastavio je Kolarić, prisutan cijele godine, pogotovo u proljeće i jesen kada se općenito povećava zaraza raznim bolestima.
Što je hripavac? Ovo su simptomi na koje trebate obratiti pažnju
Godišnje u Zagrebu zna biti zabilježeno od 30 do 50 ili čak 80 slučajeva hripavca, pa Kolarić navodi da trenutne brojke srećom, nisu ekstremne.
“No, s obzirom na situaciju u Splitsko dalmatinskoj županiji gdje je puno zaraženih dodatno kontroliramo cijepne statuse djece. Nažalost, takve stvari se događaju kad padne procijepljenost”, rekao je Kolarić brzo detektirajući problem s oboljenjima.
Iako naglašava da cjepivo ne sprječava oboljenja, omogućuje da su bolesti hripavca blaže te se cjepivo uzima u više navrata.
Najprije u dojenačkoj dobi nakon navršenih dva ili četiri mjeseca života, zatim iduća doza s navršenih godinu dana te zatim s navršenih pet godina.
Da bi se spriječila zaraza, Kolarić navodi da bi trebali imati procijepljenost od 95 posto i iako navodi da je zadovoljan rezultatima cijepljenja u Zagrebu, oni bi trebali biti bolji.
“U dojenačkoj dobi se zaista cijepi 95 posto djece, ali u procijepljenosti djece s pet godina smo pali na 90 posto”, upozorio je Kolarić.
Dodao je da primjećuje pad procijepljenosti unatrag desetak godina, ali zbog pandemije koronavirusa i širenja straha od cjepiva, primjećuje da su roditelji sve zabrinutiji oko imunizacije, što se odražava na cijepljenje protiv hripavca.
“To nažalost nije dobro pa se događaju ovakve epidemije. Prije covida smo u Dubrovniku i Srbiji imali epidemiju ospica i nakon takvih događaja se cijepa naglo cijepe jer ljudi, nažalost, ne vjeruju dok se ne dogodi ta situacija”, podsjetio je na ranije slučajeve koji su nažalost pokazali, što se dogodi ako djeca ne prime cjepiva koja trebaju.
(Foto: Ronald Gorsic / CROPIX)
Iako bi volio vidjeti bolju procijepljenost u Zagrebu, ipak napominje da je situacija u redu, te nije toliko dramatična kao u južnim krajevima Hrvatske.
Zbog dobre zagrebačke procijepljenosti, ne očekuje rekordne zaraze hripavcem u metropoli.
Bakterije i antibiotici: Svaki mikroorganizam se prilagođava
Govoreći o školi gdje je došlo do zaraze, Kolarić nas uvjerava da ova oboljenja nemaju veze sa sanitarnim uvjetima. Uzročnik hripavca je uvijek prisutan i širi se kapljičnim putem, a da bi bolest bila što blaža, ponovio je važnost cijepljenja.
Uskoro počinje sezona gripe: HZJZ objavio kad počinje cijepljenje i gdje se javiti
U liječenju hripavca, koriste se antibiotici, koji se, kako je već spomenuto, mogu uzimati i preventivno ako ste roditelj bebe koja ima tek godinu dana.
Zbog toga, kao i za brojen druge bakterije, s hripavcem postoji opasnost od razvoja superbakterija koja bi mogla biti otporna na trenutne lijekove kao što je recimo slučaj za streptokok iz kojeg se, zbog prekomjerne uporabe antibiotika razvio soj vrlo otpornog zlatnog streptokoka.
Kolarić nam ističe da opasnost razvoja opasnih sojeva uvijek postoji jer se mikroorganizmi uvijek pokušavaju prilagoditi na izazove u svojoj okolini, a među tim izazovima su i lijekovi koje ljudi koriste. No, srećom, situacija za sada nije dramatična.
“U Zagrebu nemamo veliki broj ni zaraženih ni ljudi kojima dajemo antibiotike. No, u nekim državama ih ima više i zato pratimo situaciju”, zaključio je profesor Kolarić za Zagreb.info.
