Ravnatelj DHMZ-a otkrio kako će izgledati jadranska obala: ‘Ne želim širiti paniku, ali…’

Ivan Guttler, glavni ravnatelj DHMZ-a (Foto: Marko Todorov / CROPIX)

Ravnatelj je Državnog hidrometeorološkog zavoda otkrio kako je 2024. bila najtoplija godina otkako postoje sustavna mjerenja. Klimatolog Ivan Güttler za podcast Bobu Bob! za to krivi klimatske promjene.

“Ne želim širiti paniku, neće Jadran narasti za više od deset metara, niti će se Hrvatska pretvoriti u Saharu, ali opet ni umanjivati taj problem”, rekao je Güttler.

Dodao je i da je ta pojava nezaustavljiva te će to biti pritisak na sve naše obalne županije i gradove. No, borbom protiv klimatskih promjena, tvrdi on, može se ublažiti jer nije svejedno hoće li razina mora biti viša “samo” pola metra, metar ili metar i pol.

Na nebu će se uskoro pojaviti nevjerojatan fenomen: ‘Nekima će izgledati poput smajlića’

Dokazi postoje

Dokazi da su klimatske promjene tu su u desetljećima mjerenja te se oni mogu argumentirano staviti pred negatore koji na njih mogu odgovoriti osobnim sjećanjem, što nije dovoljno. Klimatske promjene, kaže Güttler, ponekad dovedu do nekog fenomena koji se dosad nije pojavio u mjerenjima, što je rjeđe. Puno češće, vidimo, povećavaju frekvenciju ili trajanje ili intenzitet događaja koji su se prije pojavljivali u prošlosti.

Kao primjer tome naveo je tuču. More je sve toplije i više isparava, čime se u oblacima stvaraju kiša i tuča. S više vodene pare dolazi do veće kristalizacije pa se zrna ne otope do tla. Tako je u Hrvatskoj izmjerena tuča veličine 13 centimetara, dok je europski rekord Italija s 19 centimetara. Tvrdi kako je to ogromno povećanje dimenzija.

Ravnatelj DHMZ-a tvrdi da je Sustav obrane od tuče u Hrvatskoj neučinkovit i zastario, a godišnje se na njega troši milijun eura. Otkrio je i kako je Hrvatska jedina zemlja Europske unije u kojoj se time bavi DHMZ.

Ivan Guttler, glavni ravnatelj DHMZ-a (Foto: Marko Todorov / CROPIX)

‘Točnije prognoze’

Zahvaljujući tehnologiji i umjetnoj inteligenciji pouzdanost je vremenskih prognoza značajno napredovala. Güttler je istaknuo i kako će uloga čovjeka u idućih pet godina ipak biti važnija od superračunala. “Često znamo reći da su prognoze danas za četiri dana unaprijed kao prije dvadeset-trideset godina za jedan ili dva dana unaprijed. Točnije i ranije prognoze pomažu u upozoravanju građana na vremenske nepogode zbog čega ju uveden sustav meteoalarma i Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama – SRUUK”, rekao je kaže ravnatelj DHMZ-a. SMS upozorenja građanima šalju se na njegovu preporuku.


“Nikad ne možemo biti sto posto uvjereni, ali kada smo 80 ili 90 posto uvjereni da postoji rizik za neki dio Hrvatske od olujnog nevremena ili velike tuče, kiše ili vjetra, izađemo i ostat ćemo takva upozorenja. Evo, rekao sam, prošle godine tri puta aktivirano. Ove godine, za sada, srećom još ni jedanput”, zaključio je.

Hrvatska pošta izbacila markicu ‘Globalna suša’: ‘Poziv na akciju u borbi’