Tržište rada prolazi kroz brze i dinamične promjene – od kroničnog nedostatka kvalificiranih radnika i uvoza strane radne snage, preko digitalizacije, pa sve do novih oblika rada i promjene generacijskih očekivanja. Stoga se u organizaciji Motus Medije i Hrvatske udruge poslodavaca danas održava konferencija “Tržište rada”.
Ova konferencija okupit će vodeće stručnjake, poslodavce, (su)kreatore politika i članove akademske zajednice koji će raspravljati o ključnim izazovima i budućnosti rada u Hrvatskoj. Cilj konferencije je pružiti platformu za otvorenu raspravu i razmjenu iskustava među ključnim dionicima tržišta rada. Fokusiramo se na pronalaženje održivih rješenja za zapošljavanje, zadržavanje talenata, prilagodbu radnog zakonodavstva te utjecaj novih tehnologija na radna mjesta.
Paneli i prezentacije
Kroz panele i prezentacije, sudionici će dobiti konkretne uvide i primjenjiva rješenja za svoje organizacije. Konferencija je namijenjena poslodavcima, HR stručnjacima, donositeljima odluka, ekonomistima, predstavnicima sindikata, obrazovnim institucijama i svima zainteresiranima za upoznavanje s trendovima koji oblikuju današnje tržište rada, u Hrvatskoj i na razini EU. Predviđene su dvije zanimljive panel rasprave.
Na prvoj naslovljenoj ” Tržište rada između uvoza radnika, digitalizacije i obrazovanja: Kako popuniti praznine? sudjelovat će Sabina Škrtić, konzultantica, vlasnica SAHEM CONSULTING d.o.o., Jasenka Vukšić, predsjednica, Sindikat graditeljstva Hrvatske, Zlatica Štulić, predsjednica, Sindikat trgovine Hrvatske. Kristina Alerić, voditeljica Odjela za tržište rada, Hrvatski zavod za zapošljavanje te Jasminka Martinović, direktorica granskih udruga, Hrvatska udruga poslodavaca
Uslijedit će panel rasprava “Radni uvjeti i fleksibilnost: Kako pomiriti potrebe poslodavaca i zaposlenika”. Sudjeluju Lucija Kontrec, viši suradnik – specijalist ljudskih resursa, Hrvatske ceste, Tina Miličić, Voditeljica kulture i brenda poslodavca, Atlantic Grupa, Jasna Pipunić, predsjednica SING-a, sindikat gospodarstva, članica NO INA d.d. i Tanja Pureta, osnivačica i direktorica, Ramiro. Moderator obje rasprave je Tomislav Cerovec s HRT-a.
Konferencija, čiji tekstualni prijenos možete pratiti na portalu Dnevno, završava “Razgovorom jedan na jedan” između Irene Weber, glavna direktorice Hrvatske udruge poslodavaca i moderatorice Marine Šunjerge, PR stručnjakinje Media Intelligence d.o.o.
Sudionike konferencije ispred Motus Medie pozdravio je Tomislav Stojak, savjetnik za strateške projekte i razvoj, naglasivši važnost ovog skupa. “Drago nam je da ste odazivom na konferenciju pokazali koliko je tema ova bitna. Motus Media je tvrtka koja ozbiljno doživljava svoje poslovanje u medijskom i poslovnom svijetu, te organiziramo niz važnih konferencija. Smatramo svojom obvezom da u globalnom okruženju moramo slušati struku i politiku koja donosi odluke, kako bi nam svima bilo bolje. Danas nema smisla razgovarati zašto se prije dvadeset godina nisu donosile neke politike. No, idemo razgovarati, svatko na razini svoje odgovornosti, što možemo učiniti u budućnosti. Drago nam je da smo konferenciju organizirali s HUP-om i da nas podržavaju jer dijalog između poslodavaca i sindikata, koji su također ovdje, mora postojati”, rekao je Stojak izrazivši nadu da će i ova konferencija rezultirati kvalitetnim poslovnim planovima. Igor Pokaz, potpredsjednik HGK za trgovinu i internacionalizaciju također je pozdravio sudionike skupa.
“Svi znamo da hrvatsko tržište rada prolazi kroz tektonske promjene, od novonormalnog, do inflacije, naglog uvoza radne snage, dolaska novih profila zaposlenika “generacije Z”… Poslodavci su suočeni sa izazovom kako pronaći i zadržati kvalitetnog radnika. Predvidljivost regulatornog okvira, imigracijska politika, obrazovni sustav te povezivanje demografije i tržišta rada četiri su čimbenika na kojima inzistiramo. Podržavamo novi Zakon o strancima i integraciju stranih radnika, ali postoji prostor za poboljšanje. Trendovi produljenja radnih dozvola mogli bi smanjiti nagli uvoz i ostvariti zadržavanje radnika. Hrvatska se susreće s radnicima iz udaljenijih zemalja, iz drugačijih sociokulturnih okruženja. U ovom trenutku nemamo smjer kako zadržati kvalitetnu radnu snagu, ali i kako osvijestiti da iz zemlje iseljenika postajemo zemlja useljenika. Velike nade polažemo u mogućnost povratka iseljenih Hrvata, ali i pronatalitetne mjere. To su dugoročne mjere čije ćemo rezultate vidjeti za dvadesetak godina. To je dugoročni projekt koji se ne može vezati uz jedan izborni ciklus”, kazao je Pokaz rekavši kako HGK kontinuirano usmjerava obrazovanje u skladu s potrebama tržišta rada. Rekao je da je važno podupirati sustav cjeloživotnog učenja. Istaknuo je podatke iz istraživanja, a prema kojem se posao ne mijenja samo radi nezadovoljstva plaćom već i radnim odnosima, mogućnostima napredovanja i sličnih faktora. Istaknuo je i potrebu smanjenja razlika između regija, za što je potrebno iskoristiti sve raspoložive fondove EU. Poduprijeti treba sve projekte koji vode dugoročnoj demografskoj revitalizaciji i poslovanju koje ne ovisi o stranim radnicima, kazao je.
13:24 Razgovor ‘Jedan na jedan’
Konferencija završava “Razgovorom 1 na 1” između glavne direktorice HUP-a Irene Weber i PR stručnjakinje te vlasnice Media Intelligence Marine Šunjerge.
“Krucijalni problem trenutno u Hrvatskoj je nedostatak radne snage. HUP je tu izašao s nizom konkretnih mjera”, istaknula je Šunjerga, a Weber je to dodatno razjasnila. Rekla je kako je nedostatak radne snage jedan od kritičnih problema na tržištu rada. “Da i nije došlo do pada nataliteta i iseljavanja ljudi u najboljim godinama i u tom slučaju bi imali manjak radne snage zbog rasta BDP-a. Imamo povijesno najveći broj zaposlenih. A sada imamo i pad nataliteta i iseljavanje. Problem je kompleksan i treba ga rješavati na nekoliko kolosijeka. Mladi se kasno uključuju na tržište rada, a premalo su aktivne i žene, iako je interesantno da su u dobi iznad 55 godina aktivnije nego što je prosjek EU. Treba raditi na povratku iseljenika, Vlada tu mora snažnije raditi, ali treba privlačiti i visokoobrazovanu, kompetentnu radnu snagu iz stranih zemalja. Treba nam i snažnije privlačenje stranih studenata. Kada dođu kod nas studirati, izvjesna je elegantna integracija i to je dobar način kako privući radnu snagu. Sada, od 130.000 stranih radnika, uglavnom govorimo o poslovima nižih plaća i niže dodane vrijednosti, gdje nije realno očekivati veću integraciju koliko god da se trudimo”, rekla je Weber. Istaknula je da je teško privući strane studente zbog niza barijera. Na njima se radi, ali nedovoljnom brzinom. Zakon o strancima koji je donesen u suradnji s HUP-om uklonio je dio tih barijera, rečeno je, ali ne rješava ključne probleme hrvatskog tržišta rada. Koliku ulogu u tomu igraju porezi, pogotovo na srednje i visoke plaće koji je viši od drugih zemalja EU.
“O tome bismo mogli satima. Snažan rast plaća na tržištu je smanjio ‘gap’, te on više nije dovoljan da potakne iseljavanje mladih koje se više ne događa kritičnom brzinom. Problem je vratiti one koji su već otišli. Prosječna plaća u Hrvatskoj više nije toliko niža od one u inozemstvu, kada se uključe svi troškovi, da bi mladi iseljavali. Porez na dohodak, porezni klin na srednje i više plaće, iznosi oko 44 posto i među najvećima je u Europi. Vlada koristi krive pokazatelje tvrdeći da imamo niske poreze, a stvarnost je da smo treći najgori u EU. Ukidaju se olakšice za zdravstveno osiguranje za mlađe, to je neprihvatljivo u svjetlu politika drugih EU zemalja. Ukidamo nešto što drugi agresivno koriste i naše mlade čije smo znanje platili tjeramo na strana tržišta, gdje im daju dugoročne, ozbiljne porezne olakšice kako bi ih privukli na svoje tržište rada. Argument je bio da je to bila mjera zapošljavanja, ali ona to nije, to je mjera zadržavanja mladih. Nevjerojatno je da država odustaje od te mjere u fazi kada se najviše borimo kako zadržati mlade. HUP će nastaviti raditi na tome i vjerujem da će Vlada vratiti mjeru u okvire u kojima je bila do ove godine”, kazala je Weber. Komentirala se i slavna “Generacija Z”. “Svaka generacija je specifična, svi smo bili drugačiji, naši roditelji su se zgražali…Ali, ova generacija je zbilja nešto drugačije. Mislim da ćemo se mi morati prilagoditi njima, nećemo ih uspjeti prilagoditi. Njima je važan balans privatnog i poslovnog, velika fleksibilnost, žele kvalitetan privatni život. Ove godine moramo ponovno otvarati Zakon o radu koji je prerigidan, kao da se obraća našim roditeljima. Mladi žele brze promjene, ne samo u poslu nego i kod edukacije. Žele brzo definiranu edukaciju, tečajeve, uske specijalizacije, a brze promjene žele i na tržištu rada. Poslodavcima je izazov stvaranje osjećaja lojalnosti i pripadnosti, timski duh koji se kreira samo ako ljudi provode dovoljno vremena zajedno. Najveći skokovi događaju se kad timovi budu zajedno, na kavama, popodnevnim pićima i zabavama. Tu se događaju najbolje i najveće ideje”, kazala je Weber. Rekla je kako je današnji obrazovni sustav u raskoraku s potrebama tržišta rada. “Svakog rujna trideset posto mjesta u visokom obrazovanju ostaje nepopunjeno, to dovoljno govori. Mi se stalno zalažemo za strukovno obrazovanje, 70 posto STEm studenata se upisuje iz strukovnih škola koje su kvalitetne.
Djeci treba omogućiti više sati strukovne nastave, ali i jednak broj sati kao u gimnazijama hrvatskog, engleskog i matematike jer su to uvjeti za polaganje A razine mature i lakšeg upisa na fakultet. Suočavamo se s ogromnim otporom obrazovnog sustava. Ako želimo kvalitetne i dobre ljude iz strukovnih škola, ne mogu vjerovati da je problem jedan sat manje povijesti, vjeronauka… Hrvatski, engleski i matematika puno su važniji. Puno medicinskih sestara želi upisati medicinu ali ne mogu jer nemaju dovoljno sati za upis na Medicinski fakultet. To nema smisla. Što se tiče otpora nastavnika o ocjenjivanju rada, i tu treba nešto reći. Nas u privatnom sektoru stalno ocjenjuju. Svakoga dana, od kupaca, čitatelja, tržišta… Ne vidim u čemu je problem da i djelatnici u obrazovnom sektoru budu predmet ocjenjivanja. Nas korisnici naših usluga i roba, naši nadređeni u korporativnom sustavu, pod normalno ocjenjuju. Ovaj otpor u obrazovnom sustavu mi nije jasan, neprimjereno je da ti je problem ako ti netko kaže jesi li dobro ili loše napravio svoj posao”, kazala je Weber.
12:50 Plaće, urednost smjena i fleksibilan rad
Kako bi izgledao idealan model rada za zaposlenika, pitanje je upućeno panelistima. “Nužno je održavati higijenu poput redovitog povećavanja plaća. Bitna je i urednost smjena. U Atlanticu imamo dva popularna benefita. jedan je slobodan dan za prvi dan škole roditelja prvašića, a drugi je slobodan dan za rođendan kojeg možete iskoristiti bilo koji dan u mjesecu kad vam je rođendan, spojiti s nekim praznikom ili vikendom… Potrebno je imati model fleksibilnosti koji stalno evoluira. Od 2017. do danas promijenili smo četiri tipa fleksibilnog rada, svaki puta smo proveli istraživanje među zaposlenicima. Svaki puta dajemo više slobode, a profit je sve više rastao”, kazala je Tina Stiličić. Pureta je komentirala zašto je potrebno na vrijeme prepoznati potrebe za radnom snagom i prilagoditi uvjete rada.
“Promjene na tržištu rada danas su jako brze, poslodavac koji se zatvori u čahuru i ne gleda što se događa je u velikom problemu. Ne treba samo gledati, nego i reagirati pa čak i predvidjeti. Treba gledati tržište, ali i unutar svoje organizacije, da ne iskliznu neki dobri ljudi jer ih netko nije vidio ili čuo. Zaposlenike jako veže uz organizaciju ako ga se pohvali, zahvali mu se, da mu se neka povratna informacija. Zaposlenik kada dobije zadatak očekuje da će netko reći, to je dobro ili nije. Ako nakon obavljenog zadatka više nitko ne gleda je li to dobro obavljeno ili nije je strašno demotivirajuća. A koliko je mala stvar jednostavno pohvaliti zaposlenika”, kazala je. Dodala je da je bitna i pravednost napredovanja. Zaključeno je da je važna fleksibilnost, ali i pripadnost radnom kolektivu.
12:40 Gubljenjem kvalitetnih radnika gubimo tvrtku
Cerovec je istaknuo kako gubitkom kvalitetnih radnika dolazi i do gubitka tvrtke. Jasna Pipunić odgovorila je na pitanje gubi li INA kvalitetan stručni kadar. “Stav je sindikata da plaća mora biti primjerena, a podaci nam ne idu u korist. Svije trećine radnika radi ispod prosječne plaće u Hrvatskoj. Dobit raste tri puta više nego plaća. To je okruženje u kojem živimo. INA nije isključena iz procesa koji se događaju 24 sata dnevno. Ne govorimo samo o benzinskim postajama, nego i o radnicima na postrojenjima i bušotinama. INA nije cijepljena od gubitka kadra, ali mi u sindikatu smatramo ključnim plaće. Ako si INA dozvoli da novog radnika plati više nego onog koji je tu dvadeset godina, logično je da će stručni kadar odlaziti u druge kompanije ili u inozemstvo. Problem kompanija je što ne nagrađuju lojalnost radnika. Sudjelovanje u dobiti bi radnika dodatno vezalo. INA je imala takav sustav, godišnji bonus vezan uz uspješnost, a kad je nakon korone počela rasti plaća dio bonusa prelio se u plaću i to je počelo utjecati na lojalnost. Lucija Kontrec rekla je, iz perspektive Hrvatskih cesta, najviše iskustava imaju s naručivanjem radova jer je njihov posao upravljanje, a ne gradnja. “Neka radna snaga ne mogu se zamijeniti tehnologijom, neka mogu. U budućnosti bi trebalo obrazovati radnike u tom smjeru. Državne tvrtke glase kao firme koje ne ulažu, moje iskustvo je drugačije.
Hrvatske ceste ulažu u tehnologiju, kupuju se potrebni programi, obučavamo zaposlenike. Uveli smo dim-sustav, kroz centralni tehnološki sustav svi komuniciraju što su učinili i što rade. Nema više dopisa. To je veliki napredak i mislim da takav sustav samo naša tvrtka ima”, otkrila je Kontrec. Na pitanje lojalnosti ustvrdila je kako Hrvatske ceste nude velike prilike za napredovanje, zbog čega radnici tvrtku ne doživljavaju kao “odskočnu dasku”.
“Ulažemo u napredovanje, u nove sustave, u edukaciju, tečajeve jezika. Radnike zadržavano nizom mjera, dodatnih beneficija, mješavinom tradicionalnog i modernog. Suprotno mišljenju javnosti na su državne tvrtke staromodne, mi smo jako dobro razvijeni, sa zaposlenim stručnjacima koji nisu tu preko “deda i stričeva”. Za neka radna mjesta izazov je pronaći radnu snagu”, kazala je. Stiličić je dodala kako poslodavcima trebaju angažirani radnici koji su spremni učiti. “Mnogi ne znaju da je od 2008. pa do 2020. je razina angažiranosti rasla, a razina stresa pomalo pala. Nakon 2020. imamo nagli pad angažiranosti, ali ne u kontekstu stresa. Zaposlenici imaju veću razinu zadovoljstva, ali manju želju za angažiranošću. Poslodavci moraju otkriti kako potaknuti zaposlenike na angažiranost u ostvarivanju poslovnih ciljeva”. Dodala je da je svaki rast fleksibilnosti rada rezultirao i rastom prihoda kompanije. “Ljudi su odgovorniji nego što voditelji poslova pretpostavljaju. Prije desetak godina ljudima u IT-u dali su beskonačan broj godišnjeg, a rezultat je bio da su ljudi koristili manje godišnjeg odmora nego prije”, kazala je Stiličić. Kontrec je odgovorila na pitanje fleksibilnosti u Hrvatskim cestama i balansa između privatnog i slobodnog vremena. “Čim je krenuo zakon, dobro smo na to odgovorili. Ja radim od kuće, poslodavac mi vjeruje i vidi to po rezultatima. Nismo nikada razgovarali radim li od 8 do 4, nekada ne mogu spavati pa neku obvezu odradim u 2 u noći. Poslodavca zanima samo da je posao odrađen kako treba. Onaj tko ne radi doma neće raditi ni u firmi. Naravno, neka radna mjesta su takva da ljudi ne mogu raditi od kuće”, kazala je. Pipunić je kazala kako se često zanemaruje važnost kvalitetnog socijalnog dijaloga i kolektivnih ugovora. “INA je s fleksibilnim oblicima kao pionir krenula 2016., koronu smo dočekali spremno, u roku od 12 sati svi koji su mogli prešli su na rad od kuće. Naravno, postavili smo i pitanje što s onima koji nemaju mogućnost fleksibilizacije? Tražimo da se i njima osigura balans poslovnog i privatnog. U nekim se tvrtkama do neoporezivosti plaća vrtić, roditeljima djece predškolske i školske dobi plaćen je dopust, uvijek se gleda da se kroz primjerenu plaću i druge uvjete zadrži te visokostručne djelatnike. Ako se samo 2 posto iz dobiti INA-e izdvaja za plaće, onda imamo problem i logično je da će ljude otići”, kazala je.
12:20 Danas radnik traži poslodavca koji ga poštuje
Nakon kraće pauze počela je panel rasprava “Radni uvjeti i fleksibilnost: Kako pomiriti potrebe poslodavaca i zaposlenika”. Sudjeluju Lucija Kontrec, viši suradnik – specijalist ljudskih resursa, Hrvatske ceste, Tina Miličić, Voditeljica kulture i brenda poslodavca, Atlantic Grupa, Jasna Pipunić, predsjednica SING-a, sindikat gospodarstva, članica NO INA d.d. i Tanja Pureta, osnivačica i direktorica, Ramiro, a moderator je Tomislav Cerovec. Uvodno je rečeno kako pomirenje potreba zaposlenika i poslodavaca zahtijeva prilagodbu ugovora, ulaganje u održivi rast te zadovoljavanje potreba radnika.
Je li teže naći dobre radnike ili poslodavca? Teško pitanje., Prije osam godina bilo je teško naći poslodavca, a sada imamo radnike koji su osviješteni što i kako žele, puno manje su spremni davati maksimum svojih resursa i ići iznad granica. Dobrog radnika je teško pronaći. Poslodavci žele lojalnog radnika koji je spreman doprinositi i ostvarivati rezultate. Nije jednostavno opstati na tržištu, poslodavac se mora osloniti na svakog radnika. S druge strane, radnik je spreman dati manji dio svojih resursa nego prije, napravit će ono što se traži na radnom mjestu, a cilj ne percipira kao zajednički ili nešto što je njegova odgovornost. Poslodavci imaju puno mogućnosti, moraju biti svjesni da nije samo stvar materijalnih uvjeta nešto što radnika čini zadovoljnim, premda je to važan preduvjet. Važni su međuljudski odnosi, jasno definirani poslovi, balans privatnog i poslovnog vremena, dobri radni uvjeti… Više nemamo potrebe radnika da daju sve od sebe, a da se poslodavac prema zaposlenicima ponaša kao prema objektima”, rekla je Pureta. Miličić je istaknula kako je to proces međusobne potrage. “Ne postoji arhetip što je dobar poslodavac. Imajmo to na umu. Proces postaje sličan traženju partnera. Potrebne su vještine empatija i samospoznaja, a ne skup benefita. Možemo mi svi nabrojati neke benefite, ali ono što inspirira zaposlenika danas je okruženje u kojem se osjeća dobro. Ne mogu zamisliti da danas možemo privući radnika kojem nećemo zadovoljiti osnovne potrebe, ali treba mu dati i posao koji za njega ima svrhu, dati slobodu da se izrazi i okruženje u kojem će biti poštovan i siguran. Fleksibilnost radnog mjesta se danas očekuje, kao i razumijevanje da je radnik ujedno i čovjek”, kazala je Miličić. Istaknula je da Atlantic grupa danas ulaže maksimalan trud u humani pristup radnicima. Neki tipovi radnika, poput radnika u proizvodnji ili skladištu, ne mogu imati rad od kuće, ali može im se ponuditi kvalitetan i uredan smjenski rad, dodala je.
11:44 Sankcionirati one koji krše zakon
Otkriveno je na konferenciji kako sindikati rade sa stranim radnicima, pomažu im u ostvarenju radničkih prava. “Moramo znati da često dolaze iz ekonomija gdje ne postoje ugovori o radu, ekonomija koje su dosta neformalne. Upravo zbog hendikepa poput nepoznavanja jezika i procedure treba im pomoći. Oni su neminovnost, a uvoz radne snage treba kontrolirati i sankcionirati one posrednike kojih se jako puno stvorilo, a koji krše zakone. Strani radnici mogu biti članovi sindikata, mogu na Zavod za zapošljavanje, imaju sva prava…”, kazala je Štulić. Vukšić je dodala da je Sindikat graditeljstva znao što će se dogoditi te je domaće radnike pripremao na dolazak radnika. “U posljednjem kolektivnom pregovoru ugovorili smo mentorski rad i nagrađivanje mentora. Ako domaći pomaže stranom, dobije povećanu plaću, to smo dogovorili. Imamo prednost što su nam plaće razrađene po kolektivnom ugovoru, imamo prevoditelje, uređaje i s njima možemo razgovarati. Nepalci imaju dvadeset jezika, oni se međusobno ne razumiju”, ukazala je Vukšić na još jedan problem koji se u graditeljstvu rješavao unaprijed. Dodala je da se unaprijed mora propisati i kontrolirati smještaj radnika.
11:15 Potpuno nova generacija
Martinović je istaknula problem sporosti tradicionalnog obrazovnog sustava koje se ne prilagođava tržištu rada. “Ne mogu ne pohvaliti promjene unazad deset godina. Važno je da kao pojedinci ne očekujemo da će samo država ili poslodavac voditi računa o svemu. Moramo svi biti više orijentirani na sebe, pratiti što se događa na tržištu i brinuti o razvoju svojih karijera. Starije generacije navikle su na formalne pristupe obrazovanju i zapošljavanju. Naši roditelji zaposlili bi se jednom i dočekali penziju u tom poduzeću, a već naša generacija imala je različite uvjete. Današnja generacija će sigurno donijeti velike promjene, to je generacija koja se dijelom školovala u vrijeme pandemije i više se nikad nije vratila na stare postavke”, rekla je Martinović dodavši da mladi danas puno brže prelaze od jednog do drugog poslodavca, ali čak i iz branše u branšu. Educiraju se u inozemstvu i preko interneta, spremni su na obrazovanje više nego starije generacije i svjesni su činjenice da danas ima dosta poslova projektne naravi, dodala je, uz napomenu da je velik dio visokoobrazovanih radio već na fakultetu. Sudionici panela raspravili su i pojam influencera. Rečeno je kako se danas mnogo mladih želi baviti tim poslom, ali će uspjeti “jedan od deset”, a i ne radi se o karijeri koja može biti dugoročna. Sabina Škrtić dodala je kako atmosfera više nije monolitna te da se suvisla rješenja moraju generirati polivalentno, od rješenja pitanja obrazovanja do svih drugih problema. Alerić je rekla da na HZZ-u svakodnevno vide koliko je važno mijenjati stav o radu. “Došlo je do promjena koje svi vidimo. Kada vidimo koliko skupo plaćamo majstore, muka nam je, ali zapravo plaćamo to što se konačno počeo cijeniti i plaćati rad. Dugo sam u Zavodu i to se dosad nikad nije dogodilo.
Smanjuje se broj srednjoškolski obrazovanih kadrova na burzi. Svi oni imaju mjesto na tržištu rada i to dobro plaćeno. Sve više među majstorima vidimo mlade ljude koji su vrsni u svom poslu, razvijaju svoje tvrtke i naplaćuju svoj rad. Obrazovanje im mora otvoriti pristup tehnologijama. S druge su strane dugotrajno nezaposleni. Imamo skupinu ljudi koja će uvijek trebati podršku za ulazak na tržište rada, ne samo kroz školu nego i kasnije. Za njih ima mjesta, samo moramo prepoznati koje poslove oni mogu raditi. Imamo osobe koje dolaze iz dalekih zemalja, a nemaju nikakvo obrazovanje, pa možda smo onda ipak mogli dati priliku nekom našem”, kazala je.
11:00 ‘Nismo vjerovali da će biti ovako’
U ime HZZ-a Alerić je rekla kako je zanimljivo vidjeti da polovina novih u sustavu nezaposlenih iz njega izađe u šest mjeseci. “Prilike za zapošljavanje su velike i imamo kratkotrajnu nezaposlenost, prilika za posao postoji za sve koji žele raditi. Trajno nezaposlene također se može staviti na tržište rada. Prije mnogo godina kolege iz Irske, kada smo mi imali visoku nezaposlenost, rekli su nam da su i za takve kategorije ljudi pronašli zaposlenje. Tada nismo vjerovali, kao što nismo ni vjerovali da će nam se ovo dogoditi. Ovo što se događa mogli smo predvidjeti, ali nismo vjerovali”. Istaknuto je da se mjere aktivne politike prilagođavaju mladima. problem su ljudi koje je prerano umiroviti, iznad 55 godina, a koji često nisu prihvatljivi poslodavcima. “Tržište ih treba, to pokazuje i velik broj umirovljenika koji rade. Oni rade jer moraju, radi novca, ali zreli ljudi bi stvarno trebali ostati na tržištu rada. Takvim ljudima moramo dati neko jamstvo, kao što se daje mladima”. Napomenula je da su izmjene Zakona o strancima već tri dana na snazi i vide se promjene.
Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić rekla je kako se promijenila situacija s ugovorima na određeno, te su poslodavci počeli ljudima nuditi ugovore na neodređeno ili uz veoma kratki probni rok. “To je dobro, da se radnici osjećaju sigurno, mogu dati svoj doprinos, planirati život i napredovati u tvrtki. Trgovina ima stalnu potrebu za radnicima. Bazen bivše Jugoslavije je ispražnjen i počeli su dolaziti stranci iz udaljenijih zemalja, prvo u distribuciju i skladišta, a sada, usvajanjem jezika i u maloprodaju. Važno je da znaju komunicirati. Problem je što je puno toga prepušteno poslodavcima koji su sami morali organizirati škole jezika, država je tu mogla učiniti više. Poslodavci su zapošljavali čak i radnike koji su brinuli o dozvolama, drugim potrebama stranih radnika, vodili ih u Poreznu… Puno toga su poslodavci sami iznijeli jer im je bilo nužno zaposliti te radnike”, kazala je Štulić dodavši da ima poslodavaca koji nemaju strane radnike, ali su to poslodavci koji nude veće plaće i primamljiviji su domaćim radnicima”. Na pitanje je li točno da bez stranaca gotovo da nema građana, Vukšić je rekla kako je pitanje strane radne snage u građevini uvijek bilo prisutno.
“Sada imamo oko 50.000 radnika, od Azije, Egipta, sa svih strana svijeta, oko jedna trećina svih zaposlenih u građevini su stranci. Dijelom je to prihvaćeno, građevinski sektor već 30 godina imamo kolektivni ugovor. Ulažemo u neformalno obrazovanje, licenciranje radnika, a važan nam je i socijalni dijalog. Velik broj radnika je dobio certifikate na trošak radnika, nakon čega su država i inspekcija rekla da ih ne priznaju. Dakle, sve je to uzaludno ako inspektor kaže da ne priznaje certifikat”, ukazala je na jedan od problema predsjednica Sindikata graditeljstva. Spomenulo se i pitanje zamjene građevinskih radnika naprednom tehnologijom. “Vjerojatno će se to početi događati i na našim prostorima. Radnici će upravljati tim platformama, neće ostati bez posla. Građevinara će uvijek trebati. Naravno da je potrebno osposobljavanje, cjeloživotno učenje, ali to je put kojeg moramo pratiti i planirati. Čudimo se gubitku desetaka tisuća radnika u građevinarstvu, a oni su otišli u inozemstvo. U Austriji i Nizozemskoj u tunelima rade gotovo svi iz Hrvatske. Mnogi od njih u Hrvatsku se ne žele ni vratiti jer su zadovoljni cijenom rada ali i pristupom ljudima”, kazala je Vukšić.
10:40 Hrvatska nema viziju razvoja
Počela je panel-rasprava “Tržište rada između uvoza radnika, digitalizacije i obrazovanja: Kako popuniti praznine?” na kojoj sudjeluju Sabina Škrtić, konzultantica, vlasnica SAHEM CONSULTING d.o.o., Jasenka Vukšić, predsjednica, Sindikat graditeljstva Hrvatske, Zlatica Štulić, predsjednica, Sindikat trgovine Hrvatske. Kristina Alerić, voditeljica Odjela za tržište rada, Hrvatski zavod za zapošljavanje te Jasminka Martinović, direktorica granskih udruga, Hrvatska udruga poslodavaca. Moderator, novinar Tomislav Cerovec, uvodno je rekao kako je velik broj stranih radnika zadnjih godina realnost koja se dogodila “preko noći”. Zbog toga je Hrvatska od velikog broja nezaposlenih došla do manjka radne snage koji se uglavnom vidi u turističkim i uslužnim djelatnostima, dok je manjak najmanji u proizvodnim djelatnostima kojih, uostalom, gotovo da i nema. “Pravo je pitanje kako iskoristiti sve prednosti i izbjeći sve probleme”, rekao je uvodno.
“Problem tržište rada nije samo pitanje jednog faktora nego niza aktivnosti i odluka unazad dvadeset ili trideset godina. Svaka odluka koja determinira okvir unutar kojeg će se gospodarstvo razvijati utječe na budućnost. Bilo je loših, stihijskih ali i dobrih odluka. Ono čega nije bilo i nedostaje je strateški pogled. Što kao društvo želimo, kakvo gospodarstvo gradimo, kakva radna mjesta i strukturu radne snage želimo? Želimo li biti multikulturalno društvo čije su konkurentske prednosti u IT sektoru, metaloprerađivačkom sektoru… Ti su sektori naši “prvaci” koji imaju ozbiljnu konkurentnost i izvozni potencijal. Dobili smo multikulturalnost, ali ne ovo što želimo. I dalje nam turizam gradi BDP. To je važna grana, ali ju je trebalo iskoristiti na važan način. No, dok god funkcioniramo na otvorenju shopping centara, apartmana i hotela, oni imaju potrebe za pet posto visokoobrazovane radne snage. Njima trebaju radnici za jednostavne operativne radnje. Nemamo nikakvu viziju, ali onda smo na dobrom putu da je napravimo. Ne možemo o tržištu rada govoriti samo kroz Zakon o radu ili Zakon o strancima. Imamo zastarjelo, fiksno, kruto tržište rada koje je neadekvatno za vrijeme koje dolazi. Moramo se odmaknuti od pristupa da dajemo zakonska rješenja kada vidimo da se negdje nešto urušilo. Trebalo govoriti o obrazovanju, fiskalnom aspektu, napraviti cjelovito rješenje…”, kazala je Škrtić. Martinović se nadovezala rekavši kako Hrvatska ima mnogo kvalitetnih strategija, ali rijetko koja doživi neku fazu implementacije.
“Možda nije toliko loš okvir, kako regulatorni, tako i strateški, ali u toj vožnji kroz sve silne promjene koje nam se događaju uvijek ostanemo zatečeni”, kazala je Martinović. Na pitanje novinara da smo od zemlje nezaposlenih došli do zemlje useljenika rekla je kako se “demografi ne bi složili da je to neočekivano”. Dodala je da Hrvatska od 1982. nije imala ovakvu situaciju po broju zaposlenih i nezaposlenih. “Trenutno 94 tisuće imamo nezaposlenih, od toga pedesetak tisuća dugotrajno nezaposlenih čije kvalifikacije nisu primjerene današnjem tržištu. Naravno da su poslodavci morali primijeniti interventne mjere jer gospodarstvo raste, a došli smo u situaciju da se ispraznio i bazen radnika iz regije. Da odagnamo strah od radnika iz udaljenijih destinacija, reći ću da i dalje dominira strana radna snaga iz regije. najveći broj stranaca je iz BiH, a slijede radnici iz Nepala. To nitko nije mogao pretpostaviti 2019. Došlo je do nedostatka dijaloga države i privatnog sektora, izostali su glasovi sindikata i nas kao udruga i komora poslodavaca”, rekla je.
