Psiholog o tužnom fenomenu u Zagrebu: ‘Jedni su jadni, drugi su to izabrali kao djelatnost’

Foto: Pixabay

Situacija koja se trenutno događa u našem društvu trenutno je praktički sama sebi proturječna.

Sve ih je više po gradu: ‘Pomagala sam jednom frajeru, a onda sam ga potpuno drugačijeg ugledala na televiziji’

S jedne strane, nezaposlenost kao da nikad nije bila manja: oglasnici su preplavljeni objavama u kojima se traže radnici, ponekad za plaću i veću od 1000 eura, a podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da plaće iz mjeseca u mjesec samo rastu, posebice u Zagrebu.

No, usporedno s tim, na gradskim ulicama posve je drugi prizor. Sve je više ljudi koji hodaju gradskim ulicama u dronjcima, s ispruženom rukom moleći za kruh ili pecivo.

Prosjak na gradskim ulicama (Foto: Duje Klaric / CROPIX)

Povlače za rukav i mole pomoć

“Nije, nažalost, čudno vidjeti teške siromahe i prosjake po gradu, znaju biti u tramvajima i moliti na Ilici i Trgu bana Jelačića. Ali neki dan me je osupnulo vidjeti koliko ih je sad više u odnosu na prije. Na svakom koraku netko me povlači za rukav i moli za pomoć”, ispričala nam je jedna čitateljica.

Do toga je došlo u centru Zagreba: ‘Došlo mi je plakati, ali ne mogu im svima pomoći’

Je li stvar u tome da je u Hrvatskoj sve više sirotinje ili je prosjačenje jednostavno postao unosan biznis? Što se događa u umovima onih koji se odlučuju cijele dane provesti na trgovima i ulicama umjesto da posjete burzu rada?

Ekonomski stručnjak Damir Novotny rekao nam je da rast broja prosjaka na ulicama nema veze s tržištem rada jer posla za one koji to žele ima, a pravi uzrok mogao bi se analizirati u sferi sociologije i psihologije.

Ilustracija (Foto: Unsplash)

Mogućnost uvoza prosjaka

Psiholog dr. Ivan Modrušan, pak, tvrdi da je bitno naglasiti da se ova osjetljiva problematika mora podijeliti u dva dijela. “S jedne, prosjačnje može biti izraz zaista lošeg imovinskog stanja, može biti posljedica psihičkog ili fizičkog hendikepa. S druge, to može biti djelatnost, profesija ljudi koji su odabrali određenu vrstu sudbine”, kaže dr. Modrušan.


Tako je za primjer, ilustrativno, dao dvije vrste prosjaka. “U filmu ‘Milijunaš s ulice’ imamo prosjaka koji je našeg junaka htio oslijepiti kako bi isprosio više novca.

Ilustracija (Foto: Pixabay)

Dakle, s jedne strane imamo prosjaka koji je primoran na prošnju kako bi preživio, a s druge u kojoj je osoba htjela oslijepiti drugu jer je htio stvoriti svoju četu prosjaka. Prvi su jadni ljudi, drugi ima je to profesija”, pojasnio je dalje.

Kao mogući razlog zašto ima više prosjaka spomenuo je i mogućnost njihova “uvoza”. “Možda nam dolaze strani prosjaci. Nemam podatke, ali bilo bi zanimljivo provjeriti koliko je, primjerice, policija privrela prosjaka koji nisu hrvatski državljani”, kazao je dr. Modrušan.