Zimski solsticij ili suncostaj označava točku u kojoj je Sjeverni pol najviše nagnut od Sunca. Taj događaj ove godine nastupa točno 21. prosinca, u 16 sati i tri minute, te u tom trenutku na sjevernoj polutci nastupa zima. To je najkraći dan u godini, dok je noć najduža.
Dok su dani do ovog datuma postepeno bivali sve kraći, nakon 21. prosinca oni će biti sve duži. Možda u početku neprimjetno, no do ekvinocija će se trajanje dana i noći izjednačiti. Zima stoga, u kalendarskom smislu, počinje danas. Što se tiče vremenskih uvjeta, nedjelja će u Zagrebu biti oblačna, ponegdje s maglom, a moguća je i rosulja. Temperatura zraka biti će od 3 do 5 stupnjeva.
Slično će biti i u ponedjeljak, 22. prosinca, blačno i maglovito uz mogućnost rosulje. Vjetar će biti uglavnom slab, a temperatura zraka između 2 i 5 °C. Dok su ove temperature uobičajene za zagrebačke zime današnjice, nekoć su one u glavnom gradu bile znatno jače i s puno snijega. Najniža je temperatura u Zagrebu zabilježena 15. veljače 1940.
Preko noći pao metar snijega
Na postaji Zagreb-Maksimir tog je dana iznosila -31,4 °C. Postoje i za današnje pojmove nezamisliva mjerenja visine snijega. Tako je naprimjer najdeblji snježni pokrrivač glavni grad imao tijekom zime 1929., kad je 12. veljače tijekom noći napalo 100 centimetara snijega. Temperature su bile iznimno niske, a ova “zima stoljeća” pogodila je i druge dijelove zemlje.
Škole su bile zatvorene, a ljudi su iz svojih domova tih dana izlazili samo po hranu i drva za ogrijev. Sava je zaledila pa su njome mogli proći konji sa zapregom. Navodno, led je bio debeo 20 centimetara. Javne peći s koksom postavljene su na današnjem Kvaternikovom i Trgu bana Jelačića, kao i na kolodvoru. Prolaznici su se tamo mogli zagrijati dok su se borili prolaskom kroz snijegom okovani grad.
Nezaposlenima i beskućnicima gradska je vlast u Vlaškoj ulici otvorila javnu grijaonicu, a tamo su se dijelili čaj i komadi kruha. Od hladnoće su popucale i žice, pa je stao tramvajski promet, a telegrami za Zagreb slali su se preko Trsta.
Snijeg se odvozio do Save
Zime su u Zagrebu prije bile prepune snijega, a poznat je i detalj iz povijesti grada s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Zagrebački su se smetlari tad brinuli za čišćenje snijega u Zagrebu. Oni su uz pomoć foringaša čistili snijegom zatrpane zagrebačke ulice. Foringaši su drvenim kolima koja su vukli konji odvozili snijeg sve do Save gdje su ga istovarili, nakon čega su se vratili u Zagreb po sljedeću rundu gradskoga snijega.
U 21. stoljeću zime su se značajno promijenile, kao i klima u Zagrebu. U posljednjih 10-ak godina pamte se dva datuma. To je 8. prosinca 2012., kad je na Griču izmjereno 38 centimetara snijega. Tek dva mjesec kasnije, 14. siječnja 2013. snijeg je u Zagrebu izazvao potpuni kolaps gradskog prometa, a palo ga je 68 centimetara.
