Poznato je kako je stanje u hrvatskoj kulturi već godinama jako loše, unatoč uštedama i reformama koje su se provodile prošlih godina. Razgovarali smo s novominovanom ravnateljicom Zagrebačkog kazališta mladih, Snježanom Abramović Milković i saznali iz prve ruke kakvo je njezino viđenje trenutnog stanja u kulturi, kao i o predstojećim predstavama u Zagrebačkom kazališu mladih.
1. Kako gledate na trenutno stanje u kulturi u Hrvatskoj ?
– Teško je u par rečenica iznijeti analizu, ali morat će se dogoditi velike strukturne promjene. Novaca je sve manje, nervoza među kulturnim djelatnicima je sve veća, a s druge strane realizira se ipak veliki broj programa za isti broj konzumenata. Kazališta su opterećena prevelikim brojem novih produkcija koja su dužna godišnje realizirati, a to utječe na kvalitetu predstava zbog iznimno kratkog procesa rada. Trebalo bi što prije početi sustavno raditi na razvoju publike.
[box type=”info” align=”” class=”” width=””]”Čekaju nas i vrlo važna gostovanja s Hamletom Olivera Frljića na NETA festivalu u Moskvi i na Mercosur festivalu u Argentini s predstavom #radninaslovantigona Renate Carole Gatice.”[/box]
2. Što ZKM ima u najavi za ovu godinu od novih projekata ?
– U najavi imamo Drakulu po motivima Brama Stokera u režiji Andraša Urbana , redatelja koji je dobio nagradu za najbolju režiju na ovogodišnjim Danima satire, zatim Hinkemanna Ernsta Tollera u režiji Igora Torbice jednog od najtalentiranijih mladih redatelja u regiji. Čarobnu goru Tomasa Manna u režiji Janusza Kice, Crnu knjigu u koprodukciji s Montažstrojem i režiji Boruta Šeparovića. To je samo dio sezone, a važno je naglasiti da je ZKM otvoren i prema koprodukcijama s nezavisnom kazališnom i plesnom scenom po čemu je vrlo specifično kazalište, a od sljedeće sezone počet će realizacija projekta Inkubator koji razvija kreativni potencijal članova glumačkog ansambla kroz autorski rad na predstavama. Čekaju nas i vrlo važna gostovanja s Hamletom Olivera Frljića na NETA festivalu u Moskvi i na Mercosur festivalu u Argentini s predstavom #radninaslovantigona Renate Carole Gatice.
3. Koji su Vam bili najveći izazovi kao novoimenovanoj ravnateljici ?
– Svakako održati ugled kuće u inozemstvu, s obzirom da smo nastavili s velikim brojem gostovanja na relevantnim festivalima poput Wiener Festwochena u Beču, festivala NETA u Moskvi ili festivala MESS u Sarajevu mislim da smo na dobrom putu. Također mi je najvažnije bilo strukturirati vlastiti način rada.
4. Mislite li da se novac za rad kazališta ravnomjerno raspoređuje ?
– Sigurno je da su u prednosti javne institucije i da je nezavisna scena slabije financirana iako je često ona generator novih ideja. Grad Zagreb još uvijek dobro financira svoje kulturne korisnike pa čak i nezavisnu scenu za razliku od Splita ili Rijeke gdje je situacija katastrofalna. Naravno da su vremena puno teža nego prije deset godina, ali kriza nas je natjerala da promijenimo način razmišljanja i rada i da se već davno okrenemo prema koprodukcijama, plasiranju predstava u inozemstvo, europskim programima i marketinškom razmišljanju.
5. Kako komentirate situaciju u riječkom HNK-u, odnosno napade na Olivera Frljića ?
– Mislim da se Oliver Frljić odlučio za provokaciju kao metodu suočavanja društva sa svojim naličjem i na takav način progovarati o ksenofobiji, nacionalizmu, netrpeljivosti. Međutim, provokacija izaziva mržnju i agresiju pa nisam sigurna da je to dobar put za osvještavanje društvenih problema kao niti to da je nacionalna kuća baš dobro mjesto za takvu vrstu društvenog aktivizma. No, to je njegov program.
[box type=”info” align=”” class=”” width=””]”Svjesni smo koliko danas socijalna komponenta utječe na posjet kazalištu i trudimo se da kroz posebni program inkluzije kazalište ne bude luksuz nedostupan siromašnijem sloju građana.”[/box]
”Zagrepčani jako vole kazalište”
6. Koliko je ZKM-u važno Dramsko učilište u smislu talenata koji se u tim redovima mogu itekako pronaći? Koliko mladih iz svog Dramskog učilišta regrutirate u pojedine predstave ?
– Učilište je jako važan segment Zkm- a jer osim što je rasadnik budućih profesionalaca razvija kod djece kreativnost koja je i te kako važna za bilo koju vrstu posla koje će raditi u životu. Učilište je i temelj buduće zagrebačke kazališne publike jer ipak svake godine kroz Učilište prođe oko 1000 djece. Najsvježiji primjer je sudjelovanje polaznika Učilišta u predstavi Emil i detektivi, Milana Trenca, naše hit predstave za mlade.
7. Vole li Zagrepčani kazalište i koliki je njihov odaziv na predstave ZKM-a ?
– Zagrepčani jako vole kazalište a ZKM i prepoznaju kao suvremeno, proaktivno, drukčije kazalište. Svjesni smo koliko danas socijalna komponenta utječe na posjet kazalištu i trudimo se da kroz posebni program inkluzije kazalište ne bude luksuz nedostupan siromašnijem sloju građana.
