Odnos između umirovljenika i radno aktivnih u Hrvatskoj trenutačno iznosi tek 1:1,45, što stvara ozbiljan pritisak na održivost mirovinskog sustava. Stručnjaci upozoravaju da je današnji model osmišljen u vrijeme kad je omjer bio znatno povoljniji, pa raste zabrinutost oko dugoročne stabilnosti.
Pravo na starosnu mirovinu stječe se s navršenih 65 godina i najmanje 15 godina staža. U prijelaznom razdoblju od 2020. do 2029. žene to pravo ostvaruju pod povoljnijim uvjetima, s nešto nižom dobi. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje izračunava svotu mirovine množenjem osobnih bodova s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine, a u izračun ulazi i dodatak.
Dodatak na mirovinu, uveden 1999. godine, danas iznosi 27 posto i uračunava se u konačnu svotu. Ipak, pravo na njega nemaju svi korisnici – primjerice, korisnici najviše i najniže mirovine te oni koji primaju mirovine ostvarene prema posebnim propisima. Od 2012. dodatak je postao sastavni dio mirovine.
Miljenko otkrio zašto sa 77 godina još uvijek vozi taksi: ‘Drugačije ne mogu normalno živjeti’
Najniža mirovina
Ako je mirovina izračunata prema stažu i plaći, zajedno s dodatkom niža od zakonski propisane najniže, umirovljeniku se isplaćuje najniža mirovina. Ta se svota određuje za svaku godinu staža u visini 106 % aktualne vrijednosti mirovine. Od 1. srpnja 2025. ona iznosi 15,32 eura po godini staža.
Dodatak se primjenjuje i na kombinirane mirovine iz oba mirovinska stupa. Od 1. siječnja 2024. država je izjednačila iznos dodatka na 27 posto i u prvom i u drugom stupu, čime se želi potaknuti građane da se odluče za kombiniranu isplatu. Takvih korisnika trenutačno je oko 24.500, što je pet puta više nego prije pet godina.
