Bolesti koje prenose komarci šire se svijetom, a posebno Europom, zbog klimatskih promjena, potvrdili su stručnjaci za The Guardian.
Insekti šire bolesti poput malarije i denga groznice, čija je prevalencija uvelike porasla u posljednjih 80 godina jer im je globalno zatopljenje donijelo toplije i vlažnije uvjete u kojima žive.
Profesorica Rachel Lowe, koja vodi skupinu za globalnu zdravstvenu otpornost u centru za superračunalstvo u Barcelonu, upozorila je da će se epidemije bolesti koje prenose komarci proširiti na trenutačno nezahvaćene dijelove sjeverne Europe, Azije, Sjeverne Amerike i Australije tijekom sljedećih nekoliko desetljeća.
‘Ljudi su imunološki nespremni’
“Globalno zatopljenje dovodi do toga da prijenosnici bolesti koji prenose i šire malariju i denga groznicu mogu pronaći dom u više regija, s izbijanjima u područjima gdje su ljudi vjerojatno imunološki nespremni, a sustavi javnog zdravstva nepripremljeni,” rekao je Lowe.
Denga groznica prije se uglavnom nalazila u tropskim i suptropskim regijama, budući da niske temperature tijekom noći ubijaju ličinke i jajašca insekata. Duže vruće sezone i rjeđi mrazevi doveli su do toga da je postala virusna bolest koja se najbrže širi u svijetu koju prenose komarci, a uzima maha i u Europi.
Azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), nositelj je denga groznice i od 2023. godine udomaćio se u 13 europskih zemalja: Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Malti, Monaku, San Marinu, Gibraltaru, Lihtenštajnu, Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji, Grčkoj i Portugalu.
Broj slučajeva denga groznice prijavljenih WHO-u porastao je osam puta u posljednja dva desetljeća, s 500.000 u 2000. na više od pet milijuna u 2019.
Podaci HZJZ-a otkrivaju od čega Zagrepčani najčešće umiru: Najviše života odnosi opaka bolest
‘Udvostručit će se broj oboljelih’
“Suše i poplave povezane s klimatskim promjenama mogu dovesti do većeg prijenosa virusa, pri čemu uskladištena voda pruža dodatna mjesta za razmnožavanje komaraca. Lekcije iz prethodnih epidemija naglašavaju važnost procjene budućih rizika od bolesti i pripreme za nepredviđene situacije za buduće epidemije”, rekla je Lowe i dodala da će se, ako se sadašnja putanja visokih emisija ugljika i rasta stanovništva nastavi, broj ljudi koji žive u područjima s bolestima koje prenose komarci udvostručiti na 4,7 milijardi do kraja stoljeća.
Profesorica Sabiha Essack, voditeljica jedinice za antimikrobnu otpornost na Sveučilištu KwaZulu-Natal u Južnoafričkoj Republici, rekla je da je klimatski slom povećava prijetnju za antimikrobnu otpornost: “Klimatske promjene ugrožavaju ekološki i okolišni integritet živih sustava i omogućavaju patogenima uzrokovati sve više bolesti, a mogući su i smrtni slučajevi.
Ljudske aktivnosti povezane s rastom stanovništva i transportom, zajedno s klimatskim promjenama, povećavaju otpornost na antibiotike i širenje vodenih i vektorskih bolesti ljudi, životinja i biljaka”, zaključila je.
