U svojoj najnovijoj analizi, meteorolog Zoran Vakula istaknuo je da su trenutačno najvjerojatnije prognoze za sljedeća dva kvartala obilježene povišenjem srednje temperature zraka, što bi moglo rezultirati ekstremnim vremenskim uvjetima.
“Ostvare li se trenutačno najvjerojatnije prognoze, srednja temperatura zraka sljedeća dva kvartala bit će barem malo viša od prosječne, pri čemu ne treba začuditi ni ako ponegdje opet bude i ekstremna. No, gdje i kada – ne može se pouzdanije prognozirati.
Najveće su šanse za izraženiju iznadprosječnost u travnju, tijekom kojeg će nam sljedećih dana samo prolazno i kratkotrajno osvježiti, a već prema kraju ovog tjedna slijedi novo zamjetnije zatopljenje, posebice u hrvatskim kontinentalnim krajevima… Naravno, novi dugoročni izračuni to odstupanje travnja i sljedećih mjeseci još mogu promijeniti”, rekao je za HRT.
Rekordno visoke temperature
Podaci pokazuju da su neka područja doživjela rekordno visoke temperature
“Može se zaključiti kako je ovaj ožujak nastavio dugi niz mjeseci sa srednjom mjesečnom temperaturom zraka barem malo višom od prosječne, i to iz posljednjeg klimatološkog razdoblja, od 1990. do 2020. godine, koje je najtoplije od kad postoje instrumentalna mjerenja”, naglasio je.
“Štoviše, premda je kumulativno mjesečno trajanje sijanja Sunca bilo prosječno, u mnogima mjestima čak i manje od prosjeka, posebice na Jadranu – odstupanje temperature zraka bilo je zamjetnije, uglavnom od 2 do čak 5 °C iznad prosjeka”, dodao je.
Zavižan je zabilježio ožujak kao četvrti najtopliji mjesec, dok su gradovi poput Dubrovnika i Splita zauzeli treće mjesto u nizu najtoplijih.
Za mjesta poput Gospića, Rijeke i Zagreba, ožujak je bio drugi najtopliji mjesec, dok su pojedina područja, poput Bilogore pokraj Pitomače, Puntijarke, Daruvara, Gradišta pokraj Županje, Krapine, Osijeka, Raba i Siska, vjerojatno čak i oborila rekord.
Količina oborina
“Ukupna mjesečna količina oborine bila je znatno manje ujednačena – od uglavnom manjka u odnosu na prosječne vrijednosti u istočnoj Hrvatskoj do viška, lokalno čak i rekordnog, u većini ostalih krajeva. Primjerice, u Osijeku je ovo bio jedan od sušnijih ožujaka posljednjih desetljeća – srećom, ne i najsušniji, a u Zadru nikad kišovitiji, ponajviše zbog za ožujak iznimno velike dnevne količine oborine – od 10. ožujka u 7 sati do 11. ožujka u 7 sati izmjereno je čak 163,6 litara kiše po četvornome metru!? A do tada je dnevni rekord za ožujak bio ‘samo’ 67,1 mm oborine. Novi dnevni rekordi dan kasnije su zabilježeni i još ponegdje, primjerice u Krapini, Križevcima i Varaždinu. Srećom, mjesečni rekordi na tim meteorološkim postajama DHMZ-a nisu nadmašeni”, rekao je i naglasio:
“Uobičajeno, prognoze količine oborine još su manje pouzdane. Unatoč tome, možda ne bi bilo loše vjerovati trenutačno povećanoj vjerojatnosti za manjak oborine u trećem kvartalu ove godine te se pokušati pripremiti i prilagoditi na u većini Hrvatske sušnije ljeto, posebice kolovoz
Naravno, i prije toga redovito pratiti i svoje aktivnosti prilagođavati svaki dan aktualnom i znatno pouzdanijim kratkoročnim vremenski prognozama, te posebice upozorenjima na opasne meteorološke pojave, koja su stručnjaci DHMZ-a objavili i za nastavak Uskrsnog ponedjeljka i za utorak!, zaključio je.
