Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih
osoba Služba za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo
„Dr. Andrija Štampar“ i Hrvatsko društvo za gerontologiju i gerijatriju Hrvatskog
liječničkog zbora, izradili su Preporučene mjere zaštite zdravlja za starije osobe, u
slučaju elementarnih nepogoda, osobito za gerijatrijske bolesnike oboljele od
kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, psihogerijatrijskih bolesti
(Alzheimerova bolest i demencije) i drugih kroničnih bolesti:
1. Starost i bolest nisu sinonimi. Starenje je normalna fiziološka pojava u svakog
čovjeka. Najvažnije je prema starijoj osobi iskazivati individualni pristup i
razumjevanje, te pažljivo slušati njihove zahtjeve i potrebe.
Od izuzetnog značaja je utvrđivanje funkcionalne sposobnosti starijih osoba koja
podrazumijeva sposobnost pojedinca za obavljanje svih svakodnevnih životnih
aktivnosti.Procjenu funkcionalne sposobnosti starijih osoba definiramo operativno
i stručno-metodološki prema sljedećoj podjeli u odnosu na pokretnost (fizički
status) i samostalnost (psihički status):
I. POKRETNOST (FIZIČKI STATUS)
1. Sasvim pokretan
2. Ograničeno pokretan (koristi povremeno pomagalo-štap, štake ili
ortopedske klupice)
3. Trajno ograničeno pokretan (koristi trajno invalidska kolica)
4. Trajno nepokretan
II. SAMOSTALNOST (PSIHIČKI STATUS)
1. Sasvim samostalan
2. Ograničeno samostalan (povremene psihičke poteškoće)
3. Trajno nesamostalan (trajne psihičke poteškoće)
4. Ne može se odgovoriti.
Razina funkcionalne sposobnosti uz utvrđeno zdravstveno stanje je najvažniji indikator
za zdravstveno i socijalno zbrinjavanje starijih osoba. Starije osobe predstavljaju
posebno vulnerabilnu skupinu koja specifično reagira tijekom djelovanja elementarne
nepogode. Ona prekida normalno odvijanje života starijih ljudi što se izrazito nepovoljno
odražava na njihovo biološko, psihološko i socijalno funkcioniranje.
Kako bi se uslijed pojave iznenadnih velikih nesreća očuvala njihova cjelokupna
funkcionalna sposobnost potrebno je provesti definirane mjere zaštite za starije osobe.
2. Posebnu pažnju je potrebno usmjeriti i na senzorne sposobnosti (vid,sluh), te
akutne (npr. crjevne zarazne bolesti) i kronične bolesti (kardiovaskularne,
reumatske, šećernu bolest psihogerijatrijskih bolesti (Alzheimerova bolest i
demencije) i dr.) u starijih osoba koje mogu utjecati na njihovu prilagodbu i
funkcionalnu sposobnost, te ponašanje tijekom elementarnih nepogoda.
3. Zbog fizioloških promjena u termoregulaciji, starije osobe su sklonije nastanku
hipertermije (povećana tjelesna temperatura) i hipotermije (snižena tjelesna
temperatura) tijekom elementarne nepogode tako da je potrebno primijeniti
preporučene mjere zaštite zdravlja za starije osobe kod izlaganja visokim
temperaturama zraka (iznad 30°), odnosno preporuke kod nastanka niskih
temperatura.
U te svrhe potrebno je pripremiti sredstva za rehidraciju i slojevitu odjeću za
utopljavanje starijih osoba.
4. Značajno je ne zaboraviti specifične potrebe starijih osoba, te pripremiti u
plastičnu vrećicu neophodnu medicinsku dokumentaciju, zalihu lijekova, osnovnu
zalihu sigurne vode i hrane, vrijednu dokumentaciju i obiteljske uspomene,
potrebna pomagala poput naočala, slušnog aparata i drugo.
5. Potrebno je pripremiti kontakt za komunikaciju s ključnim osobama iz obitelji
starijih osoba (ime, prezime, tel. broj, adresa). Posebnu pažnju posvetiti starijim
osobama koji žive u samačkom domaćinstvu ili nisu povezani s obitelji.
6. Pobrinuti se da starija osoba uzima dovoljno tekućine (voda, čaj, juha) – do 2
litre, pravilno se hrani, primijeniti osam prehrambenih pravila za starije osobe uz
ograničenje unosa “5” B u hrani (soli, šećera, bijelog brašna, bijele masti, te
bijele riže).
7. Održavati redovitu osobnu i okolišnu higijenu, uz obvezno učestalije pranje ruku.
8. Potrebno je razraditi plan o zbrinjavanju domaćih životinja i kućnih ljubimaca o
kojima starija osoba brine, uz njezin aktivan pristup.
9. Organizirati skupinu potpore (obitelji, prijatelja, susjeda, vjerske institucije) u cilju
prilagodbe na novonastalu situaciju, te održavati stalnu fizičku pokretljivost i
stalnu psihičku aktivnost starije osobe.
10. Procijeniti potrebu starije osobe za stručnom psihološkom, socijalnom i
liječničkom skrbi, te koristiti usluge npr. Gerontološkog centra-izvaninstitucijske
skrbi za starije, dnevnog boravka za starije, gerijatrijske zdravstvene njege u
domu za starije osobe, zdravstvene gerijatrijske i psihogerijatrijske skrbi do
usluga gerontodomaćica, ovisno o utvrđenoj zdravstvenoj i socijalnoj potrebi, te
funkcionalnoj sposobnosti starije osobe.
