Premijer prelomio, ono čega smo se najviše bojali stiže na jesen: ‘U to budite uvjereni’

Andrej Plenković (Foto: Antonio Balic / CROPIX)

Sedmi paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu, koji je Vlada predstavila, sličan je prethodnima, osim što će cijene struje, plina i toplinske energije porasti za 10 % u sljedećih šest mjeseci.

Premijer Andrej Plenković objasnio je da će najveći rast cijena energenata, uz državne subvencije, iznositi 6,5 % do kraja godine. Iako to predstavlja novi udar na građane, posebno najsiromašnije, Vlada je predvidjela jednokratne isplate pomoći umirovljenicima, braniteljima i pružateljima skrbi te subvencije za studentsku prehranu.

Ekonomski analitičar Petar Vušković u razgovoru za Dnevno.hr upozorava da ove mjere dolaze u nezgodnom trenutku, jer su se nadali da je inflacija pod kontrolom.

Petar Vušković (Foto: Zeljko Puhovski / CROPIX)

‘Poskupljenja u najgorem mogućem trenutku’

“Bilo kakva mjera se mora uvijek sagledavati s više strana. Ona mora biti rastezljiva, jer praktički kad god interveniramo na jednoj strani, na drugoj strani ćemo dobiti možda neki suprotni učinak. Tako je jasno da će sada cijena plina i struje rasti. Budite uvjereni da će rasti i cijena svega ostaloga. Jednostavno to je tako. Ako nešto pokazuje direktnu korelaciju, ako je to nešto što je empirijski dokazivo, nešto što možemo reći sa sigurnošću, onda je to zapravo da rast cijena energije i plina posljedično utječe i na rast cijena robe i usluga”, pojasnio je Vušković te upozorio:

“Definitivno, na jesen nas očekuju poskupljenja, to budite uvjereni. Nažalost, u najgorem mogućem trenutku, kada smo praktički ovladali inflacijom, kad smo bili zadovoljni sa stopama inflacije, a zapravo smo još daleko od suzbijanja inflacije. Inflacija je vrlo žilava kategorija i njome je vrlo teško ovladati”, naglasio je analitičar dodajući da su cijene struje i plina fiksne kategorije troškova koje moramo plaćati.

Vušković ističe da će porast cijena energenata najviše pogoditi male i srednje poduzetnike, što će dovesti do poskupljenja dobara i usluga koje nude, a time i do pritiska na građane. Kao negativan primjer navodi regulaciju cijena goriva, koja je male distributere dovela na rub opstanka ili ih prisilila na zatvaranje.

Red na bankomatu, ilustracija (Foto: Vlado Kos / Cropix)

‘Inflacija će opasti, a plaće će nam ostati’

Iako su distributeri energenata u Hrvatskoj većinom državne ili međunarodne tvrtke s državnim dotacijama, Vušković upozorava na moguće dugoročne posljedice. Premijer Plenković je izjavio da je inflacija u Hrvatskoj relativno niska (3,3 %) i da su plaće i mirovine porasle, dok domaća potrošnja raste već 15 mjeseci. No, Vušković postavlja pitanje hoće li građani, unatoč višim plaćama i mirovinama, moći podnijeti poskupljenje energije od 10 %.

“Ono što je dobro jest da su plaće rasle, jer kad-tad će inflacija opasti, a ipak plaće će nam ostati. Kupovna moć građana je stvar individualnog karaktera. Nitko nije dužan kupovati proizvode i usluge ukoliko u naravi ne treba. Jednostavno, evo, zaključak je da mi nismo korigirali naše ponašanje”, komentira analitičar.

“Dakle, naše kupovne navike su stvar praktički naših osobnih navika. Mi zapravo ih nismo korigirali i građani Hrvatske poručuju da praktički inflacija njima ništa ne predstavlja značajno”, naglasio je Vušković i dodao da je u tome smislu inflacija “tržišna fatamorgana”.


Plenković rekao koliko će se povećati računi za plin i struju: Novi udarac na džepove građana

Začarani krug inflacije

Ističe da trenutno ne vidi značajne unutarnje rizike za hrvatsku ekonomiju, ali upozorava na globalne izazove poput klimatskih promjena i rata u Ukrajini, koji remete opskrbne lance i smanjuju dostupnost proizvoda. Hrvatska također ovisi o europskim odlukama, a trenutne mjere odražavaju zajedničku europsku politiku. Europska komisija potiče smanjenje subvencija za struju i plin, dok OECD sugerira razmatranje poreza na nekretnine.

Vušković smatra da državne intervencije često ne donose željeni učinak, navodeći primjer smanjenja PDV-a, gdje trgovci nisu prenijeli uštede na potrošače. Iako se čini da država ima kontrolu, upozorava na moguće tržišne turbulencije. Građani možda neće odmah osjetiti porast cijena energenata, no inflacija bi mogla porasti zbog povećanih troškova poslovanja malih i srednjih poduzetnika, stvarajući začarani krug inflacije.