Vikend izleti na more i ove su godine izrazito popularni kod većine građana, a budući da svi većinom kreću krajem radnog tjedna, na mnogim dionicama nastaju gužve. Najgore je pak na naplatnim postajama, ali i graničnim prijelazima. Štoviše, prošlog vikenda građani su se žalili da na naplatnoj postaji Lučko rade tek dvije prometne trake. Kasnije se pak pokazalo da su u službu puštene sve trake, a tko odlučuje kako i kada se to događa upitali smo Hrvatske autoceste (HAC).
Govore nam kako je osoba odgovorna za rad smjene, odnosno dežurni operativni rukovoditelj naplate zadužen za pravovremeno otvaranje staza te otvaranje istih vrši u koordinaciji sa nadležnim Centrom za nadzor i kontrolu prometa te osobljem MUP-a i njihovim dežurnim službenicima iz II. postaje prometne policije Lučko.
“Na NP Lučko se u vršnim prometnim opterećenjima slijevaju vozila iz više smjerova kakva je Bregana, Macelj, Goričan, Zagreb jug, ali i iz mnogostruko više prometnih traka. Tako se kod vršnih prometnih opterećenja na ulazu autoceste vozila odmah nakon prolaska ulaznih staza lagano zaustavljaju jer se sva vozila slijevaju u dvije prometne trake, voznu i preticajnu. Kapacitet autoceste nije dovoljan za toliku količinu prometa”, tvrde pa navode kako često prođe između 3.000 i 4.000 vozila u satu. “Slikovito rečeno kao da bocu od dvije litre morate pretočiti u bocu od jedne litre”, rekli su nam.
Nije do djelatnika
“Međutim, pojam o gužvi na naplatnoj postaji ili autocesti vrlo često se stavlja u kontekst zagušenja na naplatnoj postaji što ne odgovara činjenici je naplatna postaja u konkretnom slučaju služi kao dodatni amortizer za smirivanje prometa. Najčešće gužve na autocesti događaju se zbog prometnih nesreća, dovoljna je mala prometna nesreća čak i bez posljedica, a koja može stvoriti zastoj”, pojašnjavaju nam pa dodaju: “Također, zastoj i kolone često se stvaraju zbog takozvane ’fantomske kolone’ odnosno šok-vala koji se događa uglavnom kao posljedica naglog kočenja jednog ili više vozila, što pri velikom priljevu vozila kao što je to tijekom turističke sezone stvara kolone pa čak i povremene zastoje”.
Rekli su nam i kako ljetna sezona na autocestama kao i svake godine počinje 15. lipnja kada su svi radnici iz službi održavanja, nadzora i upravljanja prometom te naplatne cestarine u punoj funkciji organizacije posla i to zajedno s predstavnicima MUP-a i Hitne medicinske pomoći. Ipak, opseg posla postane previše i za njih pa zapošljavaju i dodatnu radnu snagu. “Uz blagajnike naplate cestarine koji imaju ugovor o radu na neodređeno vrijeme Hrvatske autoceste tijekom turističke sezone zapošljavaju dodatni broj blagajnika na određeno vrijeme kako bi se osigurao puni kapacitet i maksimalna protočnost prometa na svim naplatnim postajama kojima HAC upravlja”, tvrde.
“Udarni vikendi su obično zadnji vikend u srpnju i prvi vikend u kolovozu kada kroz naplatnu postaju Lučko i Demerje u smjeru mora i smjeru unutrašnjosti od petka do nedjelje prođe preko 230.000 vozila. Ovaj zadnji vikend je prošlo 238.310 vozila, od čega 123.563 vozila ili 51,85 posto prema moru. To je dobar trend i očekujemo nastavak takvog trenda i produženja turističke sezone jer je još uvijek više vozila prema moru nego prema unutrašnjosti”, govore nam.
“S obzirom na činjenicu da je turistička sezona odlična zahvaljujući dobroj epidemiološkoj situaciji te da smo u srcu sezone, pred nama je još jedan udarni turistički vikend na autocestama. Kao i prethodnih vikenda, na većini dionica očekuje izrazito gust promet, naročito na dionicama prema moru, ali i prema Slavoniji”, zaključuju.
Lučko
Što se pak tiče otvaranja traka na naplatnoj postaji Lučko, kažu da se ista sastoji od tri ulazne, četiri izlazne i šest reverzibilnih staza. Reverzibilne staze mogu biti ulazne i/ili izlazne te se model rada, smjer otvaranja, određuje zavisno od intenziteta prometa na ulazu ili izlazu autoceste.
“Tijekom turističke sezone, a posebno u dane vršnih prometnih opterećenja tijekom vikenda i blagdana naplatna postaja Lučko radi kontinuirano punim kapacitetom, odnosno uvijek su otvorene sve ulazne i sve izlazne staze”, ističu.
“Maksimalan broj ulaznih staza, vozila prema moru je devet, a maksimalan broj izlaznih staza, vozila prema unutrašnjosti, je 10 staza. Ukoliko se na 10 izlaznih staza pridoda još 10 izlaznih staza na NP Demerje-Zagreb onda maksimalan broj izlaznih staza u smjeru unutrašnjosti može biti 20 izlaza i tri ulaza na autocestu. Pretvaranje ulaznih staza u izlazne i obratno, zavisno od smjera intenziteta prometa, vrši se neprekidno kako bi se osigurala maksimalna prometna protočnost naplatne postaje”, zaključuju.
Što možemo učiniti?
Upitali smo HAC i što svi mi možemo učiniti kako bi promet bio neometan, a shodno tome i svi mi sretniji.
“Apeliramo na sve korisnike da u povratku sa mora koriste bezgotovinsku naplatnu postaju Demerje jer se na istoj zbog bezgotovinskog plaćanja cestarine gotovo kontinuirano prolazi bez čekanja”, tvrde pa apeliraju vozače na dodatni oprez te ističu važnost praćenja prometne signalizacije, uvjeta na cesti kao i poruka na info-displejima. “Također napominjemo, da i najmanja prometna nesreća, samo s materijalnom štetom, značajno usporava promet”, dodaju.
S druge strane, brzina, umor, nepažnja vozača i vožnja pod utjecajem alkohola, najčešći su uzrok teških prometnih nesreća. Imajući u vidu visoke ljetne temperature koje na duljim putovanjima bitno utječu na umor vozača, savjetujemo češći odmor, rekli su.
“Iako imamo jednu od najkvalitetnijih mreža autocesta na svijetu, bez odgovorne vožnje, to nije dovoljno za sigurnost. Veliku ulogu u sigurnosti prometa ima ljudski faktor, stoga je posebnu pažnju potrebno obratiti na planiranje vožnje, ulazak i silazak s autoceste, ulazak i izlazak iz tunela, prilagođavanje brzine u različitim okolnostima, učinkovito opažanje situacije u vožnji, oznake i znakove upozorenja na autocesti. Važno je također prije puta provjeriti ispravnost vozila i guma, kao i one rezervne, imati dovoljno tekućine za stakla te na put uvijek ponijeti dovoljno tekućine i suhe hrane. Prilikom prestrojavanja uvijek pogledati “mrtvi kut” i dobro procijeniti brzinu nadolazećeg vozila, uvijek dati pokazivač smjera, a sve s ciljem sigurnog obilaženja. Vožnja autocestom sigurnija je i udobnija od vožnje ostalim cestama. Na autocestama je najniži stupanj ugroženosti s obzirom na broj vozila, na autocestama se događa manje prometnih nesreća, no kada se dogode, u pravilu su s vrlo teškim posljedicama”, zaključili su.
U konačnici, dodaju, svi bi korisnici prije putovanja trebali i provjeriti stanje na cestama kako bi se informirali, ali i na vrijeme isplanirali putovanje ili u slučaju otežanog stanja na autocesti odabrali alternativni pravac putovanja.
“U slučaju izvanrednih situacija u prometu korisnike ćemo obavijestiti putem prometnog servisa HAK-a i radio postaja, stoga je važno uključiti radioprijamnik u sustav informiranja o stanju u prometu (RDS). Korisnicima je za sve dodatne informacije na raspolaganju i besplatni info telefon 0800 0422”, tvrde.
“Na kraju želimo posebno naglasiti i važnost formiranja hitnog koridora koji omogućava vozilima hitne pomoći, policije ili vatrogasne postrojbe da u što kraćem roku stignu do mjesta prometne nesreće i povrijeđenih osoba te pruže medicinsku pomoć. Hitni koridor formira se na način da se vozila u desnoj prometnoj traci miču udesno, a vozila u lijevoj prometnoj traci ulijevo. Pridržavanje obveze o formiranju Hitnog koridora za vozača je „mali pomak“ lijevo ili desno, dok je za unesrećenog koridor prema životu, dodaju naposljetku.
Impozantne brojke
Iz HAC-a su nam otkrili i kakav promet su zabilježili proteklog vikenda:
