Mnogi građani kojima prvi put premine neki bliski srodnik poput roditelja, bake, djeda i slično nađu se u dotad nepoznatoj pravnoj situaciji kada je u pitanju procedura oko nasljeđivanja imovine. Puno ljudi ne zna razna pravila i moguće situacije na primjer što se događa s ostavštinom ako ne postoji osoba koja bi mogla biti zakonski nasljednik ili ako nitko od pozvanih na ostavinsku raspravu ne prihvati nasljedstvo? Naime, često se događa da osoba nema djecu, a članovi obitelji su joj umrli ili već odavno nisu u kontaktu.
Zakon je u tom slučaju jasan. Smrću ostavitelja koji nema nasljednika ostavina prelazi na općinu, odnosno grad određene ovim Zakonom, koji time dobivaju jednak položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici, čega se oni ne mogu odreći
To ne znači da grad ili općina zbog tog zakona ne može imati problema. Naime, u praksi je često slučaj da se zakonski nasljednici odreknu nasljedstva zbog dugova. Tada ostavina, uključujući i dugove prelazi na općinu odnosno gradove koji pak nemaju prava na odricanje od nasljedstva. Oni u tom slučaju odgovaraju za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, cijelom svojom imovinom, jednako kako bi odgovarali i drugi nasljednici da su se prihvatili nasljedstva.
Zagrepčanka o strašnom iskustvu s taksistom: ‘Da sam bila naprijed, pitanje bi li ovo pisala’
Što s dugovima?
Ako ostavitelj u trenutku smrti nije imao prebivalište na području Republike Hrvatske, a imao je boravište, pokretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti imao boravište na području Republike Hrvatske. Ako ostavitelj u trenutku smrti na području Republike Hrvatske nije imao ni prebivalište niti boravište, pokretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti bio upisan u knjigu državljana Republike Hrvatske.
Stručnjaci smatraju da je bilo kakve probleme najbolje riješiti eventualno prije smrti voljene osobe, kako bi na ostavinskoj raspravi sve prošlo što brže i bezbolnije.
Upravo dugovi su jedan od najčešćih problema koji se pojavljuje na ostavinskoj raspravi. Dugovi se, objašnjava odvjetnica Ana Uroda, nasljeđuju do visine vrijednosti svoga nasljednog dijela.
“Ako oporukom nasljeđujete vrijednost do 100 eura, a dug je 200 eura, vi s obzirom na naslijeđenu vrijednost odgovarate samo za dugove do 100 eura”, kaže.
“Znači jedino je bitna činjenica kada je dugovanje dospjelo, činjenica smrti, imamo li nasljednike i onda ide tužba protiv nasljednika koji su se dakle prihvatili nasljedstva”, kaže. Odreknemo li se nasljedstva na ostavinskoj raspravi, to možemo napraviti u svoje ime i ime svoje eventualne djece, ali to moramo naglasiti.
Privatne oporuka
Uroda svima koji žele sastaviti oporuku savjetuje da se obrate stručnoj osobi koja će ih upozoriti na sve posljedice kao i način čuvanje oporuke.
U Hrvatskoj postoje dvije vrste privatnih oporuka. U prvom slučaju osoba oporuku napiše i potpiše vlastitom rukom, a u drugom slučaju osoba može napisati oporuku i na računalu, te osoba koja pravi oporuku mora izjaviti pred dvoje svjedoka da je to njezina oporuka i potpisati je pred njima. Svjedoci također moraju potpisati dokument oporuke. Odvjetnica upozorava na čestu grešku koja se radi u slučaju te oporuke.
“Treba paziti tko su svjedoci. Ako su svjedoci neki bliski srodnici ili osoba koja bi po oporuci trebala nešto primiti , to je nevažeća oporuka. Kako ne bi bilo grešaka i kako bi sve prošlo u redu za nasljednike, uvijek bih savjetovala da se osoba savjetuje sa stručnjakom”, zaključuje odvjetnica.
