Cijene hrane, ali i drugih osnovnih proizvoda nužnih za preživjeti mjesec, na policama trgovina građane iz dana u dan šokiraju puno više nego što to otkrivaju posljednji podaci o inflaciji u kolovozu koje je prošli tjedan objavio Državni zavod za statistiku.
Da inflacija od 12,3 posto ne otkriva u potpunosti stvaran razmjer udara na kućne budžete, smatra i predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata Krešimir Sever.
Hrana je najviše poskupjela, a na hranu kućanstva najviše potroše
Sever ističe kako hrana u mjesečnoj potrošnji kućanstva zauzima najveći udio i ona za ovu godinu prema Državnom zavodu za statistiku iznosi gotovo 26 posto. S druge strane, na troškove stanovanja, električne energije, plina, grijanja, vode otpada 17 posto ukupnih mjesečnih troškova kućanstva.
“Upravo je na tim stavkama došlo do najvećeg rasta cijena, a najnesretniji podatak u svemu tome je da se sve te brojke odnose na prosječno kućanstvo s prosječnim primanjima. Ali, što je s onima siromašnijima od prosjeka”, pita predsjednik NHS-a.
Siromašniji rade za hranu i režije, oni ne idu u restorane i hotele
Severa zato itekako brine ovaj udar na području hrane jer se događa da što su niža primanja to su ti udjeli hrane u mjesečnim troškovima kućanstva sve veći.
“Evo na primjerima plaće koja je blizu medijalne (6500 kn) i onih nižih tamo prema minimalnoj (3750kn), ili nekakve iznadprosječne mirovine pa prema prosječnoj (2946kn) i dolje niže od nje. U tim slučajevima raste udio troška hrane od 26 posto na 30, 40 pa i 50 posto. Onim siromašnijima pola mjesečnog troška ode samo na hranu. Na nekoga tko ima malu mirovinu ili tko ima minimalnu plaću ili tek nešto veću, na njega nema gotovo nikakav utjecaj što su rasle cijene na području restorana i hotela jer on to ne koristi”, ističe.
Ista je situacija, naglašava Sever, s troškovima stanovanja i energije.
“Njima i udio tih troškova više nije blizu onih 17 posto nego i 25 i i 30 posto. Takovi onda niti ne idu u restorane, niti kupuju odjeću i obuću, niti putuju. Zato i upozoravamo stalno da je najveća tragedija sirotinji koja trpi najveće udare jer najviše poskupljujuj hrana i stanovanje, a to i ova statistika iz mjeseca u mjesec pokazuje”, upozorio je i ovim putem sindikalni čelnik.
Broj siromašnih i onih na granici siromaštva itekako porastao, ali statistika to ne pokazuje
Statistički postotak onih koji su na granici siromaštva godinama se već kreće negdje između 19 i 20 posto u Hrvatskoj. Sad kad se ovakav snažan udar osjeća na području povećanja strateških cijena za kućanstva jasno je da to bitno pomiče tu granicu međutim statistika je ne prepoznaje.
“Nama zbilja pokazuje da nam je sve veći broj ljudi ugrožen itekako. Broj ljudi koji su praktički negdje na liniji siromaštva koji su u opasnosti od potonuća u siromaštvo su daleko veći od tog postotka.Mi smo gotovo izgubili srednji sloj”, smatra.
“Radnici na minimalcu zapravo su debelo siromašni”
Sever naglašava kako neki umirovljenik koji prima prosječnu mirovinu ili radnik koji ima medijalnu plaću od 6510 kuna imaju ozbiljnih problema s pokrićem mjesečnih troškova, a ne ubrajaju se statistički ni blizu siromašnima.
“Pa čak ni onaj koji dobije minimalnu plaću ne ubraja se u siromašne, a zapravo je debelo siromašan”, zaključio je Krešimir Sever.
