Hrvatska se trenutno nalazi na vrhu eurozone po stopi inflacije, a građani sve teže podnose rastuće troškove života. Jedan od vodećih hrvatskih poduzetnika, Nikola Dujmović, osnivač i predsjednik Uprave Spana, s više od 850 zaposlenih i godišnjim prihodom koji premašuje 100 milijuna eura, podijelio je svoje mišljenje o uzrocima inflacije i reakcijama potrošača, posebno bojkotiranju trgovačkih lanaca.
“Inflaciju ne uzrokuju trgovci, već oni koji tiskaju novac ili ga olako puštaju u opticaj. Bojkot trgovina samo je dio folklora i neće imati relevantan uspjeh jer cilja na pogrešnog krivca. Primjerice, Konzumova profitna marža iznosi samo 0,8 posto, a i oni su opterećeni kreditima. Smanje li trgovci troškove, prvo će otpuštati ljude,” rekao je Dujmović za Poslovni.hr.
Dujmović istaknuto primjećuje da ni smanjenje PDV-a na hranu nije rezultiralo sniženjem cijena. “Jedan bivši ministar financija prije 25 godina objasnio je da se državi više isplati stimulirati uvoz jer PDV naplati odmah. Uništili smo vlastitu proizvodnju u kojoj smo mogli biti bolji i sada uvozimo milijarde kuna smrznutog kruha od učinkovitijih proizvođača iz inozemstva,” naglasio je.
Objašnjavao je to na primjeru rajčice iz Španjolske. “Kad rajčica dođe na granicu, PDV se naplati i ona uđe u državu. Stimulirate li domaću proizvodnju rajčice, PDV ćete dobiti tek za godinu i pol dana. Dobrim dijelom uništili smo stvari u kojima smo mogli biti bolji. Nemam formulu kojom bih to razriješio, ali inflacija se nije stvorila u dućanima”, naglasio je Dujmović.
Cijena mesa u popularnoj hrvatskoj trgovini zgrozila kupce: ‘Kakva bezočnost pljunuti nam u lice’
Povećanje plaća u javnom sektoru potaknulo inflaciju
Među uzrocima inflacije, Dujmović spominje i povećanje plaća u javnom sektoru. “Prirodno je da svi žele veće plaće, ali to dodatno povećava inflaciju. Ne sudjelujem u bojkotu trgovina jer mislim da je besmislen. Ne amnestiram trgovce, ali nisu oni odgovorni za inflaciju,” poručuje.
Poduzetnici u Hrvatskoj, prema Dujmoviću, uspijevaju unatoč, a ne zahvaljujući državi. “Još od 90-ih postoji antipoduzetnički sentiment. U Hrvatskoj se 60 posto novca potroši kroz državne institucije, a mnoga poduzeća ne mogu opstati bez suradnje s državom. No, rad s državom najčesto znači i sudjelovanje u korupciji. Korupcija nije samo podmićivanje, već i stranačka pripadnost,” upozorava.
Uspoređujući poslovanje u Hrvatskoj i Estoniji, gdje je Span nedavno preuzeo vodećeg Microsoftovog partnera, Dujmović istaknuo je velike razlike. “Estonija je slobodno i dobro strukturirano društvo s gotovo nezamislivom korupcijom. Tamošnja vlada aktivno pomaže poduzetnicima, za razliku od Hrvatske, gdje nas država vidi kao plijen. Poduzetnici su ovdje samo da plate poreze, dok se za sve ostalo moraju sami snaći,” zaključuje Dujmović.
